Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




JAVNA PRIOPĆENJA | 20.04.2020.

Smjernice za poslodavce u uvjetima epidemije COVID-19

Naslovnica publikacije „Family-friendly policies and other good workplace practices in the context of Covid-19“U uvjetima epidemije bolesti COVID-19, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova zaprima povećani broj upita i pritužbi vezanih uz radnopravne odnose, osobito roditelja čiji gubitak posla ili neizvjesnost vezana uz budućnost radnog mjesta nerijetko ugrožavaju obiteljsku egzistenciju te dovode do povećanog rizika od siromaštva i socijalne isključenosti. U takvim je uvjetima od presudnog značaja senzibiliziranost poslodavaca i razumijevanje obiteljskih potreba njihovih radnika/ca te osmišljavanje obiteljski orijentirane poslovne politike u okolnostima epidemije. U dokumentu naziva „Family-friendly policies and other good workplace practices in the context of Covid-19“ od 27.3.2020. godine, Međunarodna organizacija rada (ILO), UNICEF i UNWOMEN daju smjernice o ključnim koracima koje u uvjetima epidemije bolesti COVID-19 poslodavci mogu poduzeti u cilju uspostavljanja poslovnih politika koje će uvažavati potrebe obitelji radnika/ca.

Dokument je podijeljen na opće i specifične smjernice. U okviru općih razmatranja važnih za područje nadležnosti Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ističemo sljedeće smjernice poslodavcima:

1. Procijeniti pruža li trenutna politika na radnom mjestu dovoljnu potporu radnicima/ama i njihovim obiteljima. U tom smislu od poslodavaca se očekuje da:

• kroz socijalni dijalog utvrde neophodne potrebe radnika/ca i njihovih obitelji. Preporučuje se u procjenu izravno uključiti radnike/ce i njihove predstavnike (sindikate) kako bi se utvrdile trenutne potrebe radnika/ca.
• se posebno usredotoče na rodno osjetljive mjere te ranjive i/ili marginalizirane skupine u koje spadaju, između ostalog, trudnice, samohrani roditelji, skrbnici, osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi, osobe zaposlene na određeno vrijeme i sl.

2. Poslodavce se poziva da se u provedbi poslovne politike rukovode postojećim dobrim praksama koje uključuju sljedeće korake:

• osigurati da su poduzete mjere u skladu s nacionalnim propisima o radu i međunarodnim standardima rada te utemeljene na suradnji s radnicima/cama i socijalnom dijalogu. Međunarodni standardi rada pružaju snažnu osnovu za ublažavanje negativnih posljedica za radnike i njihove obitelji;
• prikupljati podatke te izvještavati o prikupljenim podacima razvrstanim po spolu koji se odnose na broj zaraženih radnika/ca, ekonomske učinke, obvezu pružanja skrbi te učestalost eventualnog seksualnog nasilja i zlostavljanja;
• osigurati da svi radnici/ce imaju pravo na mjere podrške na radnom mjestu, da su svi informirani o mjerama, da ih razumiju te da se ne osjećaju neugodno kad ih koriste;
• primijeniti mjere na sve radnike/ce bez diskriminacije, s naglaskom na najugroženije (npr. one koji su slabije zaštićeni i manje plaćeni);
• osigurati rodnu ravnopravnost i raznolikost u svim oblicima odlučivanja, uključujući praćenje i prikupljanje podataka te procese savjetovanja;
• procijeniti efikasnost i inkluzivnost mjera podrške na radnim mjestima na temelju savjetovanja s predstavnicima radnika/ca (i virtualnim putem kad je neophodno) te brzo provesti prilagodbu tamo gdje se pokazala potreba;
• kao relevantno, razmotriti društvene posljedice poslovnih odluka na partnere, uključujući i one u globalnim lancima opskrbe. Održavanje poslovnih odnosa te narudžbi i pružanja pomoći dobavljačima s tehničkom podrškom mogu znatno utjecati na ublažavanje negativnih sekundarnih posljedica za radnike/ce i njihove obitelji.

Od posebnih smjernica, u kontestu zaštite radnog okruženja od diskriminacije i društvene stigmatizacije, poslodavcima se preporučuje:

• provesti mjere za sprječavanje i uklanjanje diskriminacije, nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu;
• osigurati edukaciju radnicima/cama u cilju smanjivanja društvene stigme i sprječavanja diskriminacije, nasilja i uznemiravanja radnika/ca i/ili članova njihovih obitelji povezanih sa bolešću COVID-19.
• potaknuti radnike/ce da budu proaktivni u prijavljivanju slučajeva neprimjerenog, diskriminatornog, uznemiravajućeg ili zlostavljačkog ponašanja nadređenoj osobi, odjelu za ljudske resurse, povjereniku za zaštitu dostojanstva radnika, sindikatu ili upravi;
• osigurati da su mehanizmi izvještavanja povjerljivi, rodno osjetljivi i sigurni, te svima na jednak i jednostavan način dostupni;
• identificirati slučajeve diskriminacije i žurno reagirati na iste.

Posebno važan set preporuka odnosi se na implementaciju fleksibilne organizacije rada. U dokumentu se naglašava da, ako je pravilno osmišljena, fleksibilna organizacija rada daje radnicima/cama veću slobodu u planiranju kada i gdje izvršavati svoje radne obveze. Time se omogućava radnicima/cama da se u izvršavanju svojih radnih obveza prilagode osobnim ili obiteljskim potrebama te ostvare bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života. Također, povećava se produktivnost radnika/ca u zahtjevnim okolnostima. Fleksibilni radni aranžmani osobito su važni u kontekstu zatvaranja škola i vrtića te ograničenih mogućnosti skrbi o djeci.
U tu svrhu poslodavcima se preporučuje:

• provesti organizacijsku procjenu kako bi se utvrdilo koja vrsta fleksibilnog rasporeda najviše odgovara potrebama radnika/ca, uključujući roditelja i onih s drugim obiteljskim obvezama, kao što je briga o starijim ili bolesnim članovima obitelji, u kontekstu krize, istovremeno osiguravajući kontinuitet poslovanja;
• osigurati fleksibilne radne aranžmane koji odgovaraju potrebama radnika i njihovih obitelji. Aranžmani mogu uključivati, primjerice, rad na daljinu, fleksibilno radno vrijeme i smanjeno radno opterećenje. Fleksibilni radni aranžmani trebali bi se temeljiti na socijalnom dijalogu i savjetovanju s radnicima/cama i njihovim predstavnicima;
• koristiti vremensku fleksibilnost (i gdje je to moguće, fleksibilnost u smislu mjesta rada) u slučaju rada na daljinu, tako da roditelji koji rade mogu raditi u vrijeme i na mjestu koje im najviše odgovara. Preporuka je dogovoriti se o prioritetnim zadacima kako bi se olakšalo radnicima/cama da budu što produktivniji u kontekstu dodatne skrbi i obiteljskih obveza, te osigurati da nadređene osobe pokažu fleksibilnost u slučajevima rada na daljinu;
• osigurati zaposlenim roditeljima dovoljno vremena za pomoć njihovoj djeci u učenju i razvoju te njihovom suočavanju sa stresom. U slučaju bolesti u obitelji ili razdvajanja zbog bolesti, potrebno je omogućiti plaćeni dopust kako bi radnici/e mogli brinuti o svojim članovima obitelji i održavanju kontakta s njima bez da se dovodi u pitanje primanje dohotka;
• ako nije moguće uspostaviti fleksibilnu organizaciju rada, preporuka je razmotriti alternativne oblike podrške zaposlenim roditeljima.

Briga o djeci je sastavni dio obiteljski orijentirane poslovne politike kroz osiguranje potpore roditeljima u pružanju senzibilne i responzivne brige (njege) za malu djecu za vrijeme dok rade. U kontekstu zatvaranja škola i vrtića, poslodavci mogu pružiti ključnu podršku roditeljima koji se suočavaju s ograničenim mogućnostima skrbi i brige za djecu ili su bez ikakvih mogućnosti. Neki će roditelji možda biti prisiljeni ostaviti mlađu djecu pod djelomičnim nadzorom, što može ugroziti sigurnost djece. Stoga se u kontekstu osiguranja odgovarajuće podrške oko skrbi roditelja za djecu poslodavcima daju sljedeće preporuke:

• voditi računa da se potpora za brigu o djeci može pružiti u raznim oblicima, ovisno o izvodljivosti te potrebama radnika/ca. Poslodavci bi u idealnom slučaju trebali osigurati kombinaciju mjera koje odražavaju različite potrebe radnika/ca i njihove djece, uključujući pružanje informacija o dostupnosti usluga skrbi o djeci u kontekstu epidemije bolesti COVID-19;
• razmotriti mjere koje mogu uključivati centre za brigu o djeci na licu mjesta, hitnu skrb o djeci, školovanje za djecu radnika/ca najizloženijih epidemiji (uključujući zdravstvene i ostale radnike/ce), dodatke za njegu djece, sustave upućivanja djece i suradnju s vanjskim pružateljima skrbi u izvanrednim situacijama (javnim ili privatnim);
• uzeti u obzir da su neki roditelji skloniji organiziranju skrbi za djecu bliže vlastitom domu zbog pouzdane mreže podrške koju tamo imaju ili zbog nemogućnosti putovanja, odnosno poteškoća vezanih uz putovanje s djecom (npr. duža putovanja, nesigurni uvjeti, visoki troškovi). U takvim slučajevima preporuka je osigurati potporu, primjerice, kroz fleksibilan rad i dodatke za brigu o djeci;
• mjerama obuhvatiti radnike/ce kojima je pomoć najpotrebnija. Podrška za skrb o djeci treba obuhvatiti što veći broj radnih obitelji, posebno u odnosu na djecu iz najugroženijih obitelji (npr. mali prihodi, jednočlana kućanstva, roditelji bez podrške šire obitelji, osobe s invaliditetom, migranti i dr.);
• mjere vezane uz brigu o djeci trebaju biti nediskriminirajuće, temeljene na potrebama, pristupačne, sigurne i kvalitetne.
Potencijalni rizik od gubitka posla te nefleksibilnost na radnom mjestu mogu povećati razinu stresa kod roditelja, što ima utjecaj na roditeljstvo te odnos između roditelja i djeteta. Stoga se poslodavcima preporučuje da:
• pridonesu smanjenju stresa pružanjem informacija vezanih uz epidemiju bolesti COVID-19 utemeljenih na dokazima iz pouzdanih izvora (op.a. HZJZ, Stožer, WHO). Neprovjerene informacije iz objava u medijima mogu izazvati nepotrebnu paniku ili stres;
• omoguće zaposlenim osobama, posebno ženama, pristup informacijama, savjetovanju i pristup uslugama podrške. Naime, u kriznim vremenima, kada su obitelji i domaćinstva pod povećanim pritiskom, žene se suočavaju s povećanim rizikom od nasilja u obitelji i seksualnog iskorištavanja;
• prikupe informacije koje će pomoći radnicima/cama pod stresom da pravilno shvate rizike te se lakše nose s istima;
• podrže radnike/ce u pružanju pomoći svojoj djeci kako bi se suočila sa stresom. Zaposlenim roditeljima potrebno je osigurati vrijeme i resurse koji su im potrebni za utjehu djece te brigu o njima, što može uključivati i osiguravanje sredstava i materijala koji potiču na razgovor i te druge oblike stimulacije koji su djeci potrebni;
• pruže radnicima/cama korisne savjete o održavanju zdravog načina života.

Cjelovit dokument na engleskom jeziku dostupan je na: 
https://www.unicef.org/media/66351/file/Family-friendly-policies-covid-19-guidance-2020.pdf 

Zaključno, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ukazuje na to da zauzimanjem za svoje radnike/ce poslodavci daju važan dobrinos širem aspektu socijalne zaštite. Već sada Pravobraniteljica prima informacije o hvalevrijednim poslodavcima koji su, unatoč privremenoj obustavi poslovanja, zaštitu svojih radnika/ca u uvjetima krize odredili kao prioritet te ih stavili ispred svih drugih poslovnih interesa. Stoga, Pravobraniteljica poziva poslodavce da u ovim uvjetima razmotre sve mogućnosti uspostavljanja obiteljski orijentirane poslovne politike, uključujući rad na daljinu, promjenu radnog vremena, korištenje godišnjeg odmora, plaćene i neplaćene dopuste, potpore Vlade Republike Hrvatske za očuvanje radnih mjesta i druge opcije, u čemu im kao orijentacija mogu poslužiti navedene smjernice Međunarodne organizacije rada, UNICEF-a i UNWOMEN-a.


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.