Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




IZJAVE MEDIJIMA | 19.03.2020.

Pravobraniteljica za časopis Gloria o spolnom uznemiravanju na radnom mjestu

Scan foto opreme iz Glorije - silueta ženske glave preko čijih očiju je povez od riječi šuti, šuti, šutiPravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, komentirala je za časopis Gloria problematiku seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu, osvrnuvši se i na najnoviji slučaj u kojem je više od 10 zaposlenica prijavilo zamjenika glavnog direktora HUP-a i direktora regionalnog ureda Osijek, Bernarda Jakelića, za višegodišnje seksualno uznemiravanje. Pravobraniteljica je naglasila kako u RH više zakona uređuje pitanje spolnog uznemiravanja, međutim da u praksi taj zakonodavni okvir ne nudi dovoljnu razinu zaštite žrtvama iz razloga što više njih sadrži istu ili vrlo sličnu definiciju spolnog uznemiravanja s različitim razinama sankcioniranja. Osim toga u nekim zakonima nisu jasno određeni ovlašteni tužitelji pa, uglavnom, izostaje učinkovito sankcioniranje počinitelja. Što se tiče sudske prakse 

Pravobraniteljica je problematizirala pitanje interpretacije nekih sudova da ponavljanje ne nastupa odmah nakon što je žrtva dala do znanja da joj je ponašanje spolne prirode neželjeno, a počinitelj nastavio s istim, već tek nakon što se radnja prekine i ponovi pod novim okolnostima vremena i mjesta počinjenja. 

Stajalište je Pravobraniteljice da kada žrtva prilikom prvog pokušaja spolnog uznemiravanja kaže „ne“, odnosno izrazi svoje protivljenje, svaki daljnji nastavak štetne radnje treba se smatrati ponovljenim spolnim uznemiravanjem i potrebno ga je kazneno procesuirati ukoliko između žrtve i počinitelja postoji odnos nadređenosti i podređenosti, odnosno zavisnosti. Sudska praksa iz godine u godinu bilježi izrazito niske brojke sudskih postupaka zbog spolnog uznemiravanja, a oni pokrenuti provode se uglavnom bez potrebnog razumijevanja spolne diskriminacije, odnosno senzibiliteta za žrtve. Kada se iz kuta loših zakonodavnih rješenja i praktički nikakve sudske prakse sagleda ovaj problem, postaje jasno zašto se žrtve boje otkrivanja svog identiteta.

Članak u časopisu Gloria 19.3.2020.


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.