Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




JAVNA PRIOPĆENJA | 25.11.2021.

Obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 25.11. i njime započinje međunarodna kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, prilika je da se još jednom javno upozori da je rodno utemeljeno nasilje značajan društveni problem koji se može riješiti isključivo zajedničkim naporom svih onih institucija i organizacija koje osiguravaju pomoć žrtvama i sankcioniraju počinitelje, kao i onih koji osvještavaju javnost, informiraju i obrazuju nove generacije ili rade na psiho-socijalnom tretmanu i odgoju za nenasilje i toleranciju.

Kao jedan od vlastitih institucionalnih doprinosa u borbi protiv nasilja nad ženama kao rodno utemeljenog nasilja, Pravobraniteljica je nastavila rad u okviru Promatračkog tijela za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu slučajeva ubojstava žena i izvještavanje – „Femicide Watch“, kojeg je osnovala 2017. godine. U suradnji s drugim resornim tijelima i ministarstvima, Pravobraniteljica pozorno prati i analizira sve slučajeve obiteljskog nasilja, nasilja prema ženama, a posebno sve slučajeve ubojstava žena koja su počinili njima bliski i/ili intimni muškarci. Naime, tragične posljedice kod obiteljskog, partnerskog i općenito nasilja muškaraca prema ženama, u najvećem broju slučaja nastupaju kada neko tijelo iz sustava prevencije, zaštite žrtve i/ili progona počinitelja zakaže, odnosno izvrši krive procjene rizika za žrtvu ili ne poduzme sve mjere iz djelokruga svojih nadležnosti.

Višegodišnji trend porasta slučajeva u području kazneno-pravne zaštite, a smanjenje onog iz područja prekršaja, upućuje na zaključak da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno zapravo odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i pređe u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda je nasilje više nemoguće trpjeti ili kriti jer su posljedice najčešće tragične. Navedeni fenomen posljedica je, između ostalog, nepostojanja učinkovitih i sustavnih mjera prevencije nasilja izvan pravosudnog sustava i nedovoljnog ulaganja u programe dugotrajne i kvalitetne resocijalizacije počinitelja, kao i činjenice da se prevenciju svodi na skoro isključivo novčano ili uvjetno kažnjavanje obiteljskih nasilnika bez jasne zakonodavne i obrazovne strategije sprječavanja rodno utemeljenog nasilja. Ovakav sustav borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i nasilja u obitelji svoje slabe točke pokazuje posebice u doba krize kao što je ova pandemijska, kada su brojke kaznenih djela obiteljskog nasilja u odnosu na 2019. godinu skočile za skoro 40%, dok je obiteljsko nasilje u sferi prekršajnog kažnjavanja nastavilo padati i u 2020. godini. Podaci MUP-a za prvih deset mjeseci 2021. godine ukazuju kako su na području Republike Hrvatske bila evidentirana 6.907 počinitelja prekršaja nasilja u obitelji (od čega muškarci počinitelji čine udio od 77%) dok su u istom razdoblju evidentirane 7.905 žrtve prekršaja nasilja u obitelji (od čega žene žrtve čine udio od 64% svih žrtava). U odnosu na žrtve kaznenog djela nasilja u obitelji (čl.179.a KZ-a), prema podacima MUP-a u navedenom razdoblju, na području Republike Hrvatske, evidentirano je ukupno 1.418 žrtava (od čega žrtve ženskog spola čine udio od 86%) te navedeni podaci ukazuju na blagi porast u odnosu na 2020. godinu. No, značajan porast broja silovanja u prvih deset mjeseci 2021. godine u odnosu na 2020. (u prvih 10 mjeseci zabilježeno je 168 kaznenih djela silovanja, u odnosu na 132 kaznena djela u 2020. godini) svakako zabrinjava i ukazuje na nastavak negativnog trenda brutalizacije rodno utemeljenog nasilja. Sve upućuje na potrebu za poduzimanjem nužnih promjena u cjelokupnom sustavu, posebice u sustavu prevencije i suzbijanja nasilja prema ženama sukladno preporukama Pravobraniteljice koja na ovaj problem upozorava već godinama. Kao što smo već naveli i u ranijim priopćenjima, prema stajalištu Pravobraniteljice tri su osnovna temelja učinkovite borbe protiv rodno utemeljenog nasilja, a ona uključuju rani preventivni, stručni i dugotrajni psihoterapijski rad s obiteljima prije eskalacije rodno utemeljenog ili obiteljskog nasilja, društvenu reintegracija počinitelja rodno utemeljenog ili obiteljskog nasilja kroz dugotrajni psihosocijalni tretman; te sveobuhvatnu edukaciju pravosuđa i drugih stručnih službi o rodno utemeljenom nasilju i kao i sustavnu edukaciju o nenasilnim metodama rješavanja sukoba koja mora biti integrirana u obrazovni sustav na svim društvenim razinama.

Na kraju, istaknimo da se i ove godine Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i kampanja 16 dana aktivizma obilježavaju u posebnim okolnostima pandemije virusa COVID-19 koja u velikoj mjeri i na različite načine pogoršava situaciju i negativno utječe na sve dosadašnje napore uložene u rješavanje problema rodno utemeljenog nasilja. Zbog činjenice da žrtve rodno utemeljenog nasilja moraju dobiti zaštitu, a počinitelji biti sankcionirani neovisno o otežanoj društvenoj situaciji zbog epidemije, pozivam sve društvene dionike da ulože dodatni napor u prevladavanje posljedica javno-zdravstvene situacije u cilju brzog reagiranja na prijave i učinkovite zaštite žrtava.


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.