Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




Regionalna i međunarodna | 13.10.2021.

Pravobraniteljica sudjelovala na regionalnoj konferenciji o rodnoj perspektivi u migracijama

U organizaciji Migration, Asylum, Refugees Regional Initiative, a u suradnji s Agencijom za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u Sarajevu se od 13. do 15.10.2021. održava prvi događaj o podizanju svijesti o rodnoj ravnopravnosti naziva: „Regional Conference on Gender Mainstreaming in Migration“. Na konferenciji je virtualnim putem sudjelovala i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, koja je održala izlaganje o integraciji rodne perspektive u pravni, politički i institucionalni okvir – uloga mehanizama za ravnopravnost spolova iz europske perspektive. Pored Pravobraniteljice, izlaganje su u okviru navedenog panela održale Milana Lazić iz Europskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) te Vera Eloi da Fonseca iz Vijeća Europe.

U svom izlaganju Pravobraniteljica se osvrnula na hrvatski pravni okvir, politike i nacionalne dokumente, posebice istaknuvši Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (koji je na normativno-pravnoj razini u potpunosti usklađen s relevantnim zakonodavstvom EU), Akcijski plan za integraciju osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita za razdoblje 2017.-2019. te Nacionalni akcijski plan provedbe Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325(2000) o ženama, miru i sigurnosti te srodnih rezolucija za razdoblje od 2019. do 2023. godine. Pravobraniteljica je istaknula kako žene i djevojčice koje traže međunarodnu zaštitu imaju drugačije probleme od muškaraca, zbog čega je nužno osigurati da se u provedbi svih politika i postupaka azila (među ostalim, i u ocjeni zahtjeva za međunarodnom zaštitom) u obzir uzme rodno pitanje. Migracije je svakako potrebno promatrati iz rodne perspektive te je pravo pitanje kako na najbolji način ugraditi rod u razumijevanje migracija. Pravobraniteljica je iznijela i relevantne statističke podatke MUP-a, prema kojima je u 2020. bilo ukupno 1932 tražitelja/ica međunarodne zaštite (od čega žene čine udio od 38,25%) istaknuvši kako se nastavlja trend prema kojem se osobama ženskog spola odobrava razmjerno međunarodnih zaštita.  

Pored navedenog, Pravobraniteljica je predstavila i proces integracije u Hrvatskoj koji započinje u trenutku odobravanja međunarodne zaštite, kao i svoje dosadašnje aktivnosti u ovom području (posebice posjet Prihvatnom centru za strance Ježevo tijekom 2019. u kojem se žene i djeca smještavaju u posebnom paviljonu). Pravobraniteljica je predstavila i slučaj iz svoje dosadašnje prakse koji se odnosio na tražiteljicu međunarodne zaštite iz Iraka koja je bila žrtva obiteljskog i seksualnog nasilja, a čiji zahtjev je MUP odbio. U predmetnom slučaju Pravobraniteljica se 2018. umiješala u postupak pred Visokim upravnim sudom, istaknuvši kako je obiteljsko nasilje rodno utemeljeno nasilje koje se može smatrati razlogom za proganjanje te kako se isto mora sagledati u kontekstu općeg stanja prava žena u zemlji iz koje je tražiteljica zaštite došla. Ustavni sud RH je ukinuo odluke nadležnih tijela te predmet vratio na ponovni postupak, pri čemu je stajalište iznijeto u obrazloženju odluke Ustavnog suda RH istovjetno mišljenju Pravobraniteljice. Zaključno je Pravobraniteljica iznijela svoje preporuke iz godišnjih izvješća o radu u kojim kontinuirano posvećuje pažnju ovom području.


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.