Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




Rodno utemeljeno nasilje | 21.09.2021.

Okrugli stol: „Međusektorskom suradnjom do zaštite od nasilja“

Fotografija sudionika putem zoom aplikacijeUoči Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama koji ima za cilj podizanje svijesti o neprihvatljivosti svih oblika nasilja nad ženama, uključujući psihičko, tjelesno, spolno i ekonomsko nasilje, a koji se obilježava u spomen na 22. rujna 1999. godine kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda teško ozlijeđena, danas je u organizaciji udruge Mobbing održan virtualni okrugli stol pod nazivom: „Međusektorskom suradnjom do zaštite od nasilja“  Osnovni cilj Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama pa tako i ovog okruglog stola jest senzibiliziranje društva o problematici nasilja nad ženama te slanje jasne poruke da se nasilje ni u kakvom obliku ne smije tolerirati. Nasiljem se ugrožavaju osnovna ljudska prava i slobode pa i demokratizacija i prosperitet društva. Nasilje nije samo problem pojedinca i članova obitelji, već globalni društveni problem koji iziskuje unaprjeđenje postojećih mehanizama reagiranja u slučajevima nasilja. Virtualni okrugli stol organiziran je u sklopu projekta „Još jedno sigurno mjesto- savjetovalište za žrtve obiteljskog nasilja“ u cilju konstruktivne rasprave o navedenim problemima i nadom u unaprjeđenje sustava za pomoć žrtvama.

Na virtualni okrugli stol pozvani su predavači/ice iz različitih sektora koji se bave nekim od oblika nasilja. U svojstvu moderatorice sudjelovala je Snježana Vasiljević,  izvanredna profesorica na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Pravni savjetnik Pravobraniteljice, Nebojša Paunović održao je predavanje na temu preporuka Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u cilju učinkovitijeg suzbijanja rodno utemeljenog nasilja i spolnog uznemiravanja. Nikolina Grubišić Požar, voditeljica Odjela maloljetničke delinkvencije MUP, PUZ održala je predavanje na temu Kaznenopravna zaštita djece i obitelj. Štefica Karačić, predsjednica Udruge hrvatskih socijalnih radnika bavila se temom nasilja nad osobama starije životne dobi. Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske predstavila je iskustva sindikata po pitanju nasilja na radnom mjestu, dok je Biserka Sladović iz Hrvatske udruge poslodavaca ukratko predstavila Konvenciju br. 190 Međunarodne organizacije rada - Konvencija o iskorjenjivanju nasilja i uznemiravanja u svijetu rada,

Pravni savjetnik Pravobraniteljice, Nebojša Paunović izložio je ukratko glavne statističke pokazatelje, trendove i preporuke Pravobraniteljice koje ciljaju na unaprjeđenje sustava zaštite žrtava i progona počinitelja rodno utemeljenog nasilja. Pa je tako istaknuo kako Pravobraniteljica prati trendove kroz dulja vremenska razdoblja te da je u promatranom razdoblju utvrđeno da od 2015., kada je u Kazneni zakon vraćeno kazneno djelo nasilja u obitelji, ono u kontinuiranom i značajnom porastu, dok prekršajne prijave istovremeno kontinuirano padaju i to od 2009. Naglasio je kako je broj prijava za prekršajna djela nasilničkih ponašanja u obitelji u desetogodišnjem razdoblju praktički prepolovljen, s preko 18.000 prijava u 2009. na nešto više od 9.000 evidentiranih prijava u 2019. Istovremeno, broj prijava za kaznena djela nasilničkih ponašanja u obitelji se u istom razdoblju skoro udeseterostručio sa oko 400 prijava u 2009. na oko  4.000 evidentiranih prijava u 2019. 

Uvažavajući višeznačnost čimbenika koji utječu na navedene statističke trendove (rast svijesti društva o potrebi prijave svakog oblika nasilja, unaprjeđenje rada policije i zakonodavnog okvira, ratifikacija Istanbulske konvencije), savjetnik Paunović ukazao je da navedeni višegodišnji trend smanjenja broja prijavljenih počinitelja i broja žrtava obiteljskog nasilja u području prekršajno-pravne zaštite, uz višegodišnji i kontinuirani porast slučajeva u području kazneno-pravne zaštite, upućuje stoga i na zaključak da naš sustav borbe protiv nasilja prema ženama i u obitelji dugoročno zapravo odvraća žrtve nasilja od prijavljivanja lakših oblika nasilja dok situacija ne eskalira i pređe u sferu kaznenog zakonodavstva, a onda je nasilje više nemoguće trpjeti ili kriti jer su posljedice najčešće tragične. „Ovakav prekršajno-pravni sustav ne ispunjava zapravo svoju preventivnu prirodu i ne nudi učinkovit i brz odgovor na nasilje, već ga brutalizira i seli iz sfere prekršajnog u sferu kaznenog zakonodavstva“, istaknuo je u svom izlaganju savjetnik Paunović. Navedeni fenomen, nastavio je pravni savjetnik Pravobraniteljice, posljedica je, između ostalog, nepostojanja učinkovitih i sustavnih mjera prevencije nasilja izvan pravosudnog sustava i nedovoljnog ulaganja u programe dugotrajne i kvalitetne resocijalizacije počinitelja, kao i činjenice da se prevenciju svodi na skoro isključivo novčano ili uvjetno kažnjavanje obiteljskih nasilnika bez jasne zakonodavne i obrazovne strategije sprječavanja rodno-utemeljenog nasilja.

Zaključno, savjetnik Paunović naglasio je kako su uz sustavnu i kontinuiranu edukaciju na svim društvenim razinama kao nulte kategorije preventivnog djelovanja, prema stajalištu Pravobraniteljice tri osnovna temelja učinkovite borbe protiv rodno utemeljenog nasilja: 1. Rani preventivni, stručni i dugotrajni psihoterapijski rad s obiteljima u konfliktnim situacijama, prije eskalacije rodno utemeljenog ili obiteljskog nasilja, te prije nego što dođe do raspada obitelji i/ili raspada partnerskih odnosa i često posljedičnog nasilja; 2. Društvena reintegracija počinitelja nasilja u obitelji kroz dugotrajni psihosocijalni tretman; i 3. Sveobuhvatna edukacija struke – pravosuđa i drugih stručnih službi o rodno utemeljenom nasilju i kao i sustavna edukacija o nenasilnim metodama rješavanja sukoba koja mora biti integrirana u obrazovni sustav na svim društvenim razinama. Pravosudna represija i kažnjavanje trebali bi biti zadnja opcija u borbi protiv ove vrste nasilja i izuzetak, a ne pravilo. Samim tim, kazne bi bile strože i društvena poruka nulte tolerancije na (obiteljsko) nasilje jasnija.


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.