Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




IZJAVE MEDIJIMA | 02.07.2021.

Gostovanje pravobraniteljice na N1 televiziji

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, gostovala je u emisiji Novi dan televizije N1. Tom je prilikom iznijela najnovije statističke podatke Ministarstva unutarnjih poslova vezano uz slučajeve nasilja u obitelji i nasilja među bliskim osobama u prvih 5 mjeseci 2021. godine, koji pokazuju da je došlo do porasta broja žrtava ženskog spola kod kaznenih djela tjelesne ozljede (sa 240 u 2020. na 295 u 2021. što je porast od 22,9%), prijetnje (sa 802 u 2020. na 896 u 2021., što je porast od 12%) te kod kaznenog djela nasilja u obitelji (sa 489 u 2020. na 591 u 2021., što je porast od 20,8%). Istodobno, u odnosu na žrtve muškog spola, u navedenom razdoblju došlo je do pada broja žrtava muškog spola kod kaznenog djela tjelesne ozljede (sa 133 u 2020. na 109 u 2021., što je pad od 18%), dok je kod ostalih kaznenih djela došlo do porasta, ali manjeg nego što je to slučaj kod žrtava ženskog spola. Tako je kaznenim djelom prijetnje u 2020. bilo oštećeno 295 muškaraca, dok je u 2021. bilo oštećeno njih 314, što je porast od 6,4%, odnosno gotovo dvostruko manji porast nego kod žena, gdje on iznosi 12%. Kaznenim djelom nasilja u obitelji je u 2020. bio oštećen 81 muškarac, dok je u 2021. bilo oštećeno njih 95, što je porast od 17%. U tom kontekstu, pravobraniteljica je podržala predložene izmjene Kaznenog zakona u smislu dopune značenje izraza bliske osobe na način da će isti obuhvatiti i sadašnjeg ili bivšeg partnera u intimnoj vezi, čime će se i partnersko nasilje napokon prepoznati i sankcionirati. Pritom je istaknula kako činjenica da su sve izmjene koje su donese u novom Kaznenom zakonu znači da su prihvaćene sve primjedbe, inicijative i preporuke na koje je institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u tom smislu ukazivala posljednjih godina.

Komentirajući slučajeve spolnog uznemiravanja na sveučilištima, izrazila je zadovoljstvo odjekom inicijative „Nisam tražila“, suradnjom s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te pojedinim sveučilištima po tom pitanju, kao i reperkusijama ovih slučajeva na izmjene Kaznenog zakona, podržavši predložene izmjene u smislu osiguravanja kaznenog progona počinitelja djela spolnog uznemiravanja po službenoj dužnosti, za što se Pravobraniteljica u svojim izvješćima zalagala već niz godina.

Na upit o izjavi saborskog zastupnika Nikole Grmoje o „LGBTQ propagandi“ i najavi pokretanja zakonske inicijative za strože kažnjavanje pedofila, koja bi uključivala i zaštitu djece od seksualnih sadržaja te LGBTQ propagande, pravobraniteljica je naglasila da je već zaprimila pritužbe na navedenu izjavu, ocijenivši da je u tom slučaju došlo do nepoželjnog povezivanja pedofilije s LGBTIQ osobama kao posebno osjetljivom društvenom skupinom te da se to dvoje ni u kojem slučaju ne može dovoditi u jednak kontekst. Nadalje, napomenula je da se pojam propaganda veže uz totalitarne režime, što se nikako ne može povezati s promicanjem ljudskih prava LGBTIQ osoba čiji je cilj stvaranje inkluzivnijeg društva koje uvažava različitosti te da mi kao društvo moramo ponajprije govoriti o ravnopravnom uključivanju LGBTIQ osoba u hrvatsko društvo. Također je istaknula da su u Republici Hrvatskoj na snazi međunarodni i nacionalni standardi koji osiguravaju zaštitu spolnih i rodnih manjina te bi u tom kontekstu navedena inicijativa zastupnika Grmoje bila protivna Ustavu Republike Hrvatske kao i međunarodnim aktima i nacionalnim zakonima koji su na snazi u Republici Hrvatskoj. Konačno, pravobraniteljica je iznijela i podatke istraživanja Agencije EU-a za temeljna prava (FRA) koji upućuju na izloženost spolnih i rodnih manjina većem stupnju rizika od diskriminacije i nasilja, kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji, te da navedeni politički diskurs na razini najvišeg političkog foruma samo dodatno pogoršava njihov položaj.  

Pravobraniteljica se osvrnula i na Rezoluciju o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena (2020/2215(INI)), koju je Europski parlament usvojio 24. lipnja 2021., naglasivši kako su u njoj identificirane ključne poteškoće s kojima se danas žene susreću u području reproduktivnog zdravlja i prava u EU, uzimajući u obzir otegotne pandemijske okolnosti u posljednjih godinu i pol. Rezolucija je nastavak politike Europske unije u ovom području ljudskih prava, jer su na istu temu proteklih godina donesene brojne rezolucije u kojima se ukazivalo na iste probleme, te je u skladu s drugim propisima i dokumentima Europskog parlamenta, ali i drugih međunarodnih organizacija poput UN-a i Vijeća Europe. Posebno je istaknula da je rezolucija u skladu s dugogodišnjim preporukama institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te da apostrofira određene probleme na čijem rješavanju je potrebno raditi. Ti su problemi evidentirani u pritužbama pacijentica te u istraživanjima koje je Pravobraniteljica provela u 2014. i 2018. godini, a riječ je o nemogućnosti pružanja zdravstvene usluge prekida trudnoće na zahtjev žene u dijelu zdravstvenih ustanova zbog priziva savjesti svih ovlaštenih zdravstvenih djelatnika/ca i nepokrivanju troška te usluge iz sredstava zdravstvenog osiguranja i visoke cijene cijelog postupka. S obzirom na navedene probleme, pravobraniteljica je navela da je u suradnji s Ministarstvom zdravstva osigurano da se mora osigurati pružanje usluge prekida trudnoće na zahtjev žene, no da je, gledajući postotke priziva savjesti, ta usluga i dalje otežana.  

Snimka emisije nalazi se na sljedećoj poveznici:

Ljubičić: Hrvatska iznimno loše stoji po pitanju diskriminacije LGBTIQ osoba

Iz medija:

Nacional, 02.07.2021.

N1, 02.07.2021.


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.