Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




OCD | 26.06.2021.

Izlaganje pravobraniteljice na radionici javnog zagovaranja obrazovanja Romkinja

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, sudjelovala je na radionici javnog zagovaranja obrazovanja Romkinja održanoj na Krku u sklopu projekta „Obrazovane Romkinje, osnažene romske zajednice”, SRRH „Kali Sara“, gdje je održala 2 izlaganja.

U prvom Izlaganju bavila se institucionalnim i zakonodavnim okvirom za ravnopravnost spolova, s posebnim naglaskom na Zakon o ravnopravnosti spolova. Pritom se osvrnula na osnove i područja postupanja te nadležnosti institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, iznijevši statističke podatke iz Izvješća o radu u 2020. koji pokazuju da je od ukupnog broja pritužbi građana i građanki njih 83,5% bilo upućeno na temelju spola, 3,3% na temelju bračnog ili obiteljskog statusa, 3,7% na temelju spolne orijentacije te 3,9% na temelju rodnog identiteta i izražavanja, kao i da je od ukupnog broja izdanih upozorenja, preporuka i prijedloga Pravobraniteljice u potpunosti bilo usvojeno njih 91,2%.

U drugom izlaganju, koje se bavilo ključnim temama i izazovima vezanim uz Romkinje u kontekstu djelokruga rada Pravobraniteljice, naglasila je da su Romkinje posebno ranjiva skupina koja se zbog spola i nacionalne pripadnosti nalazi u dvostruko nepovoljnom položaju, u znatno su većem riziku od socijalne isključenosti, imaju nisku razinu obrazovanja, slabo su informirane o svojim pravima te se suočavaju sa značajnim predrasudama i stereotipima. Izložila je rezultate 2 istraživanja koja je institucija Pravobraniteljice provela u 2011. i 2014. godini. Istraživanje o Romkinjama kao korisnicama prava na besplatnu pravnu pomoć iz 2011. godine pokazalo je da se slabo koriste pravom na besplatnu pravu pomoć, posebice one mlađe od 30 godina, te da se takvom vrstom pomoći najčešće koriste kao žrtve nasilja. Što se tiče izloženosti različitim oblicima nasilja, pilot-istraživanje iz 2014. godine pokazalo je da prosječna Romkinja u dobi od 15 do 29 godina ima završenu osnovnu školu, dvoje djece, živi u izvanbračnoj zajednici, bavi se kućanskim i skrbničkim poslovima te nije zaposlena, a bila je žrtva fizičkog nasilja u obitelji od strane partnera/supruga i nije bila korisnica besplatne pravne pomoći, niti je upoznata s tim ostvaruje li uvjete za ostvarivanje tog prava. Usto je trećina ispitanica bilo žrtvama spolnog odnosa bez vlastitog pristanka te je naišlo na glasine o slučaju trgovanja ženama. Pravobraniteljica je ukazala i na recentnija istraživanja drugih institucija, posebice Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina iz 2018., koje ukazuje na to da se Romkinje u svim ključnim aspektima nalaze u lošijem položaju u odnosu na Rome. Romkinje su prosječno slabije obrazovane, rjeđe zaposlene, rjeđe traže posao, imaju znatno manje mogućnosti i interesa za samostalnu djelatnost i pokretanje vlastitog posla, manje su prijavljene na zavodu za zapošljavanje i manje su uključene u mjere aktivne politike zapošljavanja Ministarstva rada i mirovinskog sustava i HZZ-a, ponajprije zbog ranog ulaska u brak i zasnivanja obitelji, odnosno ranog preuzimanja uloge kućanice, domaćice, majke i njegovateljice drugih članova obitelji. Također, maloljetničke trudnoće predstavljaju veliku prepreku za dovršavanje ili nastavak školovanja, te tako priječe Romkinje u stjecanju osnovnih preduvjeta nužnih za konkurentnost na tržištu rada.

Na temelju izloženog, pravobraniteljica je ocijenila da je za promjenu položaja Romkinja ključno obrazovanje, istaknuvši u tom kontekstu preporuke da je potrebno poticati veće uključivanje Romkinja u sustav srednjoškolskog obrazovanja, spriječiti odustajanje Roma i Romkinja od završavanja osnovnoškolskog obrazovanja te povećati konkurentnost i stopu zapošljivosti Romkinja.

Uz pravobraniteljicu, izlaganje je održala Anesa Šabani, vanjska članica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskoga sabora, koja je govorila o radu Sabora i Odbora za ravnopravnost spolova te tematskoj sjednici Odbora kao instrumentu javne kampanje za obrazovane Romkinje. 


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.