Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




Rodno utemeljeno nasilje | 17.05.2021.

Održan četvrti zajednički sastanak članova/ica tijela za nadgledanje ubojstava žena – Femicide Watch

Logo Femicide Watch-aPutem zoom platforme održan je danas četvrti sastanak Radne skupine Promatračkog tijela za sveobuhvatno nadgledanje, prikupljanje podataka, analizu i izvještavanje o slučajevima ubojstava žena – Femicide Watch koje je 2017. godine osnovala pravobraniteljica za ravnopravnost spolova (pravobraniteljica). 

Uz pravobraniteljicu, a u svojstvu članova promatračkog tijela, na sastanku su iz Ravnateljstva policije sudjelovale djelatnice Službe prevencije, Ureda glavnog ravnatelja policije, policijske službenice Mirjana Vuković Haramija i Ana Jedličko, zatim predstavnica Visokog prekršajnog suda, sutkinja Snježana Oset, predstavnica udruge civilnog društva Ženska soba – centar za seksualna prava, psihologinja Maja Mamula,  izvanredna profesorica na Katedri za kazneno pravo, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, profesorica Maja Munivrana Vajda, specijalistica u Službi za politike za djecu i obitelj, Sektora za razvoj socijalnih politika, Uprava za obitelj i socijalnu politiku, Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, viša savjetnica Sandra Batlak, voditeljica Službe za propise kaznenog procesnog prava u Sektoru za propise kaznenog prava, Ministarstva pravosuđa i uprave, diplomirana pravnica Mia Bičanić Šlogar te pravni savjetnik pravobraniteljice, Nebojša Paunović.

Na početku sastanka, pravobraniteljica je upoznala sudionike s dnevnim redom sastanka te glavnim trendovima vezanim uz ubojstva žena, a koji se prvenstveno ogledaju u višegodišnjem kontinuiranom rastu brojki ubijenih žena, i to najčešće nastradalih od strane njima bliskih muškaraca i/ili intimnih partnera, a čemu redovno prethodi nasilničko ponašanje u obitelji i/ili među partnerima na štetu žena i djece. Pravobraniteljica je u svom izlaganju naglasila važnost cjelovitog, pravilnog i ujednačenog prikupljanja statističkih podataka, posebice kada su u pitanju rodno motivirana ubojstva žena, ali isto tako zatražila prikupljanje brojki rodno motiviranih ubojstava muškaraca, između ostalog i radi mogućnosti komparativne analize i što objektivnijeg sagledavanja problema rodno utemeljenog nasilja. U daljnjem tijeku sastanka raspravljeni su preostali glavni trendovi kada su u pitanju ubojstva žena, dogovoren je način prikupljanja statističkih podataka i razmjena informacija među članovima i članicama Radne skupine – Femicide Watch te su raspravljene inicijative za izmjenu zakona i općih podzakonskih akata kojima se uređuju pitanja progona počinitelja i zaštite žrtava obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja.

Sukladno istaknutom, pravobraniteljica je predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave napomenula kako se njeno ministarstvo nije očitovalo o prijedlogu koji je upućen ministru u vezi izmjena Pravilnika o načinu izvršenja mjera opreza te da će se u tom smislu uputiti požurnica. Naime, pravobraniteljica je istaknula kako je tijekom travnja 2021. Ministarstvu pravosuđa i uprave dopisom predložila da se u Pravilniku o načinu izvršenja mjera opreza izmjene odredbe kako bi se u fokus policije doveo počinitelj kojemu je mjera opreza određena, a ne žrtva. Naime, u konkretnim situacijama nasilja u obitelji, a kada su u pitanju terećenja nasilnika za neka od kaznenih djela, a sukladno Zakonu o kaznenom postupku, primjenjuje se Pravilnik o načinu izvršenja mjera opreza koji propisuje da se provjera izvršavanja određenih mjera opreza vrši na temelju razgovora s žrtvom. Pravobraniteljica je skrenula pozornost na činjenicu kako je navedeni zakonski standard protivan brojnim konvencijama koje propisuju načela i standarde progona počinitelja i zaštite žrtava obiteljskog i rodno utemeljenog nasilja i to upravo zato što takvo postupanje direktno ugrožava žrtvu, i izlaže je sekundarnoj viktimizaciji (što je kao standard odavno već napušteno u međunarodnoj praksi). Po sadašnjem opisanom normativnom rješenju i praksi policije, kretanje i ponašanje počinitelja, u slučaju određivanja zaštitnih mjera iz Kaznenog zakona, se praktički ne prati, niti se oni kontaktiraju već se policija u potpunosti oslanja na informacije dobivene od žrtve. Pravobraniteljica i predstavnice Ravnateljstva policije istaknuli su kako je još tijekom 2019. godine, na inicijativu Pravobraniteljice, a na temelju novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19), donesen novi Pravilnik o načinu provedbe zaštitnih mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji te mjere udaljenja iz zajedničkog kućanstva, koji je, sukladno međunarodnim standardima, određivao da se u policijskim provjerama izvršavanja mjera opreza određenih na temelju Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji naglasak stavi na provjere počinitelja, odnosno provjere osoba kojima su mjere određene, a ne provjere žrtava te da trenutno egzistira neusklađenost ovih propisa i prakse kada je u pitanju procesuiranje rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja.

Na kraju sastanka sudionici su prodiskutirali inicijalnu projektnu ideju pravobraniteljice, a koja je vezana uz jačanje mehanizama rane prevencije u borbi protiv rodno utemeljenog nasilja, i to posebice prije eskalacije samog nasilja te prije uključivanja represivnog aparata, a što su načelno pozdravili svi članovi i članice radne skupine. Sudionici su na istom tragu raspravljali i o re-aktiviranju i ulozi obiteljskih centara te o mogućnosti ustrojavanja dugotrajnijeg stručnog i terapijskog rada s obiteljima u ranoj fazi konfliktnih odnosa među partnerima i/ili bračnim, odnosno izvanbračnim supružnicima.  Zaključno, dogovoren je nastavak rada na zajedničkim inicijativama jačanja sustava ranih preventivnih mehanizama, zaštite žrtava i progona počinitelja rodno utemeljenog nasilja, a sve s ciljem smanjenja broja ubojstava žena.

 


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.