Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




JAVNA PRIOPĆENJA | 02.06.2020.

Javno priopćenje povodom parmalentarnih izbora 2020. - poziv predlagateljima kandidacijskih lista

Logo izbora za zastupnike u Hrvatski sabor 5.7.2020.Današnjim stupanjem na snagu Odluke Predsjednika Republike Hrvatske (NN 62/20), službeno su raspisani izbori za zastupnike/ce u Hrvatski sabor. Izbori će se održati 5. srpnja 2020. Tim povodom, Pravobraniteljica političke stranke i druge ovlaštene predlagatelje kandidacijskih lista, kao i ostale dionike uključene u izborni proces, podsjeća na obvezu poštivanja načela ravnopravnosti spolova.

Prema članku 15. st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 138/12 i 69/17; dalje u tekstu: Zakon), političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji kandidacijskih lista dužni su poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama. Na listama nije dopuštena osjetna spolna neuravnoteženost koja, sukladno članku 12. st. 3. Zakona, postoji ako je zastupljenost jednog spola niža od 40%. Isto propisuje i članak 21.a Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 116/99, 109/00, 53/03, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11, 19/15, 104/15 i 98/19), prema kojem je lista za izbor zastupnika u skladu s načelom ravnopravnosti spolova ako je na listi najmanje 40% pripadnika svakog spola. Na navedeno je ukazalo i Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske u Obvezatnim uputama za postupak kandidiranja broj Z II (čl. 17.) i Priopćenju o zastupljenosti žena i muškaraca na kandidacijskim listama u I.-XI. izbornoj jedinici. Sukladno kvoti od 40%, ako lista sadrži 14 kandidata/kinja, zastupljenost jednog spola ne smije biti manja od 6.

Člankom 15. st. 2. Zakona određeno je da se postupno povećanje podzastupljenog spola mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovnih izbora od dana stupanja na snagu Zakona (15. 7. 2008.). Nakon dva redovna izbora za zastupnike u Hrvatski sabor (2011. i 2015. godine), nadolazeći izbori bit će treći redovni izbori od dana stupanja na snagu Zakona. Prema tome, po provedbi izbora ima se primjenjivati članak 35. Zakona, prema kojem je za predlagatelje kandidacijskih lista, koji prilikom predlaganja lista za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova i ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama, predviđena novčana kazna za prekršaj u iznosu od 50.000,00 kuna. Prekršajne postupke pokreće nadležno državno odvjetništvo temeljem podataka Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, a o njihovoj provedbi odlučuje nadležni prekršajni sud.

Pravobraniteljica podsjeća da je na posljednjim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor (2016.) izabran najmanji udio žena (12,6%) od uvođenja sustava parlamentarne demokracije. Usporedbe radi, trenutni prosjek na razini Europske unije je 29,3% žena u nacionalnim parlamentima. Spolna kvota propisana je izbornim zakonodavstvima 60-ak zemalja svijeta, a minimalna propisana zastupljenost jednog spola kreće se između 30% i 50%. Veći dio zemalja za sankciju predviđa odbacivanje kandidacijskih lista, a manji dio predviđa novčane sankcije za predlagatelje. Kvote su uvedene s ciljem ubrzanja društvenih promjena vezano uz položaj žena, odnosno prevladavanja jaza u nerazmjernoj zastupljenosti spolova na pozicijama političkog odlučivanja.

Kompetentnost i osobne kvalitete potrebne za uspješno obavljanje poslova na pozicijama političkog odlučivanja nisu spolno određene, te ne postoje opravdani razlozi iz kojih su žene još uvijek osjetno podzastupljen spol na svim razinama političke participacije. Od donošenja prvog Zakona o ravnopravnosti spolova (2003.) političke stranke imaju dužnost poticati uključivanje žena u svoje unutarstranačke strukture, s ciljem raspolaganja relativno rodno uravnoteženim kadrom na političkim izborima.

Kako bi u sustavu parlamentarne demokracije u Hrvatskoj došlo do pozitivnog pomaka u odnosu na prošle izbore i većeg udjela žena u novom sazivu Hrvatskog sabora, Pravobraniteljica političke stranke i druge ovlaštene predlagatelje kandidacijskih lista poziva da na predstojećim izborima osiguraju ravnopravan tretman ženskih i muških kandidata na listama, u skladu s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. Pritom je također potrebno obratiti pažnju na pozicioniranje žena i muškaraca na kandidacijskim listama, kako ne bi došlo do davanja znatno lošijih pozicija ženama, što je znao biti čest slučaj na proteklim izborima, a što ima presudan utjecaj na konačan broj izabranih žena. U tu svrhu, Pravobraniteljica predlaže primjenu tzv. zip sustava, odnosno par-nepar modela prema kojem je svaka druga osoba na listi suprotnog spola. Takva praksa, koja se primjenjuje i u drugim zemljama Europske unije te ju preporučuju Vijeće Europe, Vijeće Europske unije i Europski parlament, ima obilježje posebne mjere u smislu članka 9. Zakona.


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.