Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




JAVNA PRIOPĆENJA | 02.04.2021.

Lokalni izbori 2021. – upiti političkih stranaka o nemogućnosti prikupljanja dovoljno kandidatkinja na listama

Lokalni izbori 2021. logoKao i neposredno uoči posljednjih lokalnih izbora (2017.), Pravobraniteljica ponovo zaprima upite političkih stranaka o mogućnostima za njihovo izuzeće od prekršajnog progona zbog nepostupanja u skladu s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 138/12 i 69/17; dalje: Zakon) koje se odnose na poštivanje izborne kvote na kandidacijskim listama. Političke stranke navode različite razloge iz kojih nisu u mogućnosti prikupiti dovoljan broj žena kojim bi zadovoljili uvjet od najmanje 40% njihove zastupljenosti na listi. Ti razlozi se u cjelini svode na patrijarhalno ustrojstvo politike i vrha društvene strukture kao primarno muškog područja djelovanja za koje žene ne iskazuju dovoljno interesa (što je posebno naglašeno u ruralnim sredinama). Zbog toga političke stranke navode da ne mogu udovoljiti odredbama Zakona.

U odnosu na navedeno, prije svega treba istaknuti da odluke o izricanju novčanih sankcija za predlagatelje kandidacijskih lista  donose nadležni sudovi, koji su ovlašteni razmatrati razloge iz kojih predlagatelji kandidacijskih lista nisu postupili u skladu s odredbama Zakona. Prekršajne postupke kao ovlašteni tužitelj pokreće Državno odvjetništvo Republike Hrvatske na temelju podataka Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske, a uloga Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova je nadzor provedbe Zakona. Stoga Pravobraniteljica nije u poziciji uvažiti ili ne uvažiti opravdanja koje političke stranke navode.

Pravobraniteljica je svoje stajalište po ovom pitanju izrazila još uoči prethodnih lokalnih izbora (dostupno u Izvješću o radu za 2017. godinu, poglavlje 7.3.2.) i okvirno ponovila u nedavnom javnom priopćenju (29.3.2021.). Razlozi koje političke stranke navode ne predstavljaju dostatno opravdanje na temelju kojega bi bilo koju političku stranku ili drugog predlagatelja kandidacijskih lista trebalo izuzeti od obveze postupanja u skladu sa Zakonom, uključujući i izuzeće od prekršajnih sankcija propisanih člankom 35. Zakona.

Ukoliko su navedena opravdanja političkih stranaka točna i ne predstavljaju samo izliku, to ukazuje na ozbiljan problem u kojem se nalazi hrvatsko društvo. Zabrinjavajuće je da se 2021. godine, skoro 20 godina nakon donošenja prvog Zakona o ravnopravnosti spolova (2003.), u kojem su već bile uvrštene odredbe koje nalažu primjenu posebnih mjera s ciljem poticanja većeg uključivanja žena u područje političke participacije, još uvijek susrećemo s istim strukturalnim problemom, odnosno društvenim stanjem u kojemu su rodne uloge strogo podijeljene na muške i ženske zbog čega odgovorne društvene funkcije i pozicije odlučivanja nisu predodređene za žene. Takva struktura ni u kojem pogledu nije uvjetovana biološkim čimbenicima, već isključivo proizlazi iz neravnopravnog položaja u kojem se žene nalaze u hrvatskom društvu. Zastupljenost žena u vrhu društvene hijerarhije ogledni je pokazatelj na kojim stupnju ravnopravnosti spolova se to društvo nalazi. Budući da su žene danas još uvijek osjetno podzastupljen spol na svih razinama te hijerarhije, te da se povrh toga i dalje javljaju slučajevi u kojima predlagatelji kandidacijskih lista navode da nisu u mogućnosti prikupiti dovoljan broj žena kojim bi ispunili izbornu kvotu, to ukazuje da se hrvatsko društvo još uvijek nalazi daleko od stvarne ravnopravnosti spolova te da je još potrebno razriješiti brojne izazove u tom području, uključujući i položaj žena u politici koji je u velikom nesuglasju s načelom ravnopravnosti spolova.

Kako bi se potaknula promjena takvog stanja, odgovarajući mehanizmi moraju postojati i moraju se provoditi. Patrijarhalna struktura nije neuobičajena pojava u današnjim društvima, uključujući i hrvatsko društvo, međutim primjena posebnih mjera je mehanizam kojim se ta struktura nastoji postupno mijenjati upravo zbog procjene da bez njihove primjene do željenih promjena neće doći. Zbog toga se odredbe Zakona koje se odnose na posebne mjere i izbornu kvotu moraju dosljedno provoditi, a političke stranke bi trebale biti u ulozi nositelja tih promjena.


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.