Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




MEĐUNARODNI DOKUMENTI | 01.04.2021.

Izvješće o rodnoj ravnopravnosti za 2021. Svjetskog ekonomskog foruma

Svjetski ekonomski forum objavio je Izvješće o rodnoj ravnopravnosti za 2021., prema kojem će za uklanjanje rodnog jaza u politici, ekonomiji, zdravstvu i obrazovanju na globalnoj razini biti potrebno još gotovo 136 godina, što predstavlja velik korak unatrag s obzirom na prethodna očekivanja o suzbijanju rodnih razlika na globalnoj razini. Island je i dalje zemlja s najvišim stupnjem rodne ravnopravnosti, a slijede ga Finska, Norveška, Novi Zeland i Švedska. Hrvatska se s obzirom na stupanj rodne ravnopravnosti nalazi na 45. mjestu od 156 zemalja, što je za 15 mjesta bolji plasman nego prethodne godine. Gledajući prema svjetskim regijama, najistaknutije su razlike na području Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. 

Unatoč napretku u obrazovanju i zdravstvu, žene se suočavaju s ekonomskim preprekama, padom političke participacije i izazovima na radnom mjestu. Preliminarni podaci upućuju na to da su pandemija bolesti COVID-19 i pad gospodarskih aktivnosti u većoj mjeri pogodili žene jer su žene zastupljenije u sektorima koje je pandemija najviše pogodila, a dodatno ih opterećuju i obaveze kod kuće, koje su se prethodne godine značajno povećale. Nadalje, očekuje se da će zbog povećanja neplaćenog rada u kućanstvu te tvrdokornih razlika na tržištu rada, poput horizontalne i vertikalne segregacije, pandemija imati značajno negativan utjecaj na žene na tržištu rada u vidu slabijih šansi za ponovno zapošljavanje te pada u primanjima. Stoga se zaključuje da su za suzbijanje navedenih posljedica potrebne politike i prakse oporavka koje će biti rodno osjetljive, poput ulaganja u sektor skrbi i ostvarivanje jednakog pristupa roditeljskim dopustima za muškarce i žene, težiti prevladavanju rodne segregacije u zanimanjima te ostvarivanju rodno ravnopravnih praksi zapošljavanja i napredovanja.    

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svom je radu upozoravala da se slični trendovi bilježe i u Hrvatskoj, ističući izrazito negativan utjecaj pandemije na položaj žena na tržištu rada. Žene su najpogođenije s obzirom na njihovu nadzastupljenost u sektorima koji su najteže pogođeni pandemijom – maloprodaji, ugostiteljstvu, medicinskoj skrbi i njezi. Također, mjere lockdowna dovele su do povećanja neplaćenog rada žena i osobitih poteškoća s usklađivanjem poslovnih i obiteljskih obaveza, pogotovo u slučaju majki s djecom mlađom od 12 godina. Nadalje, evidencija HZZ-a je ukazala da je početak krize korespondirao s povećanjem uvjetovanih otkaza i isteka ugovora o radu na određeno, pri čemu su žene bile znatno pogođenije. Što se tiče područja zdravlja, Pravobraniteljica je ukazivala na otežanu dostupnost ili pak potpunu nedostupnost pojedinih zdravstvenih usluga ili medicinske prakse, kao i na neujednačenost u postupanju zdravstvenih ustanova vezano uz reproduktivno zdravlje žena (zabranu pratnje na porodu, odvajanje novorođenčadi od majki, otežanu dostupnost ili pak potpunu nedostupnost pregleda, praksu vršenja poroda isključivo carskim rezom bez medicinske indikacije i sl).


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.