Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




JAVNA PRIOPĆENJA | 29.03.2021.

Lokalni izbori 2021. – poziv na poštivanje izborne kvote na kandidacijskim listama

Lokalni izbori 2021. logoPovodom predstojećih lokalnih izbora, koji će se održati 16. svibnja 2021., Pravobraniteljica podsjeća  političke stranke i druge ovlaštene predlagatelje kandidacijskih lista koji će sudjelovati u izbornom procesu, na obvezu poštivanja načela ravnopravnosti spolova prilikom sastavljanja kandidacijskih lista.

Prema članku 9. st. 3. Zakona o lokalnim izborima (NN 144/12, 121/16, 98/19, 42/20 i 144/20), predlagatelji kandidacijskih lista dužni su poštivati načelo ravnopravnosti spolova, sukladno posebnom zakonu. 

Prema članku 15. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 138/12 i 69/17; dalje u tekstu: Zakon) političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji prilikom utvrđivanja i predlaganja liste kandidata/tkinja za izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su poštivati načelo ravnopravnosti spolova i voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama sukladno članku 12. ovoga Zakona (koji osjetnu neuravnoteženost jednog spola definira ako je njegova zastupljenost niža od 40% - tzv. spolna kvota).

Prema članku 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, političke stranke i drugi ovlašteni predlagatelji koji na lokalnim izborima ne postupe u skladu s čl. 15. st. 1. Zakona, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 40.000,00 kuna za izbore za članove gradskih vijeća i županijskih skupština, odnosno novčanom kaznom od 20.000,00 kuna za izbore za članove općinskih vijeća.

Još od donošenja prvog Zakona o ravnopravnosti spolova (2003.) političke stranke dužne su uvoditi posebne mjere i raditi na promicanju uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca u unutarstranačkim strukturama, kako bi na političkim izborima raspolagale spolno uravnoteženim kadrom te izborne liste mogle prilagoditi zahtjevima iz članka 15. st. 1. Zakona.

Sukladno tumačenju Ustavnog suda Republike Hrvatske u Odluci i Rješenju br. U-I-1397/2015 (NN 104/15), spolna kvota od najmanje 40% spolne zastupljenosti na kandidacijskim listama vrijedi za oba spola. Prema tome, sankcijama na jednak način podliježu liste s, primjerice, 80% muškaraca, kao i one s 80% žena.

Također treba naglasiti da se članak 15. st. 1. Zakona odnosi isključivo na kandidacijske liste za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (županijske skupštine, gradska vijeća i općinska vijeća), a ne za izvršna tijela (župani/ce i njihovi/e zamjenici/e, gradonačelnici/e i njihovi/e zamjenici/e i načelnici/e općina i njihovi/e zamjenici/e).

Pravobraniteljica  u p o z o r a v a  da na posljednjim lokalnim izborima (2017.) članak 15. st. 1. Zakona nije poštivan na značajnom broju kandidacijskih lista – na 374 od 2.666 lista (14%). U predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrano je samo 25% žena (što je znatno manji postotak nego u zemljama članicama Vijeća Europe - 35%). Gledajući pojedinačno, žene su u županijske skupštine izabrane u udjelu od 27%, u gradska vijeća u udjelu od 27%, a u općinska vijeća u udjelu od 25%. Do tako niske zastupljenosti žena došlo je unatoč tome što su žene među kandidatima/kinjama bile zastupljene u udjelu od 42%. Čimbenik koji ima presudan utjecaj na takav rezultat je pozicioniranje žena na nepovoljne pozicije na izbornim listama na kojima nemaju realnu šansu biti izabrane (npr. bilo je samo 15% žena na prvim mjestima na kandidacijskim listama za općinska vijeća, gradska vijeća i županijske skupštine). Takav trend nažalost je konstanta koja se ponavlja na svakim političkim izborima u Hrvatskoj i zbog koje odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova ne rezultiraju željenim učinkom u smislu osjetnog povećanja zastupljenosti žena u području političke participacije.

Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) nedavno je istaknuo značaj primjene izbornih kvota u zemljama članicama EU (Statistical brief: gender balance in politics, 2020.), ukazavši da se u zemljama (11) koje imaju propisane kvote, udio žena u nacionalnim parlamentima od 2004. godine do danas gotovo udvostručio; povećao se za 16% (18% → 34%). S druge strane, u zemljama koje nemaju propisane kvote, udio žena u nacionalnim parlamentima u istom razdoblju se povećao u znatno manjem omjeru - za 6% (25% → 31%).

Navedeni podaci ukazuju na potrebu za dosljednom primjenom odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova u cilju unaprjeđenja zastupljenosti žena u području političke participacije na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Stoga Pravobraniteljica političke stranke poziva da na predstojećim lokalnim izborima 2021., poštuju odredbe Zakona o ravnopravnosti spolova i postupaju u skladu sa sljedećim  p r e p o r u k a m a  – potrebno je:

1) Kandidacijske liste sastavljati u skladu s čl.15.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova, odnosno u skladu s naputkom Državnog izbornog povjerenstva Republike Hrvatske („Priopćenje o zastupljenosti muškaraca i žena na kandidacijskim listama na izborima članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave“, 19.3.2021.) u kojem su navedeni točni brojčani podaci kojima se ispunjava propisana kvota (40%) zastupljenosti muškaraca i žena na kandidacijskim listama.

2) Prilikom sastavljanja kandidacijskih lista osigurati što ravnopravniju hijerarhijsku spolnu zastupljenost kako bi se izbjeglo pozicioniranje žena u donje dijelove kandidacijskih lista, te u tu svrhu po mogućnosti primijeniti tzv. zip sustav, odnosno par-nepar model, prema kojem je svaka druga osoba na listi suprotnog spola. Takav model preporučuju Europski parlament i Vijeće Europe (Rezolucija Europskog parlamenta o Strategiji EU za ravnopravnost žena i muškaraca nakon 2015. (2014/2152(INI)), Rezolucija Europskog parlamenta o ženama u političkom odlučivanju – kvaliteta i ravnopravnost (2011/2295(INI)), Rezolucija 1706(2010) i Preporuka 1899(2010) Vijeća Europe o povećanju zastupljenosti žena u politici kroz izborni sustav, Preporuka 1676(2004) Vijeća Europe o zastupljenosti žena na izborima). Preporučljivi su svi oblici na tragu tog modela po uzoru na zakonodavstva pojedinih zemalja Europske unije - npr. da lista nema više od dva uzastopna kandidata istog spola, da prva dva kandidata na listi nisu istog spola i slično.

3) Kontinuirano poticati ravnopravnu participaciju žena u unutarstranačkim strukturama na svim hijerarhijskim razinama, s ciljem raspolaganja relativno rodno uravnoteženim stručnim kadrovima kompetentnima za preuzimanje pozicija donošenja odluka.

Iz medija:

Žene i mediji, 30.03.2021.


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.