Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




JAVNA PRIOPĆENJA | 06.03.2020.

Javno priopćenje povodom 8. ožujka - Međunarodnog dana žena

Logo Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova8. ožujka službeno ćemo obilježiti Međunarodni dan žena po 45. puta kao podsjetnik na isti datum prije 163 godine kada su 8. ožujka 1857. tekstilne radnice u New Yorku izašle na ulice i protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. I 1908. godine 15.000 žena marširalo je kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Napredak u odnosu na prije 100 godina je ogroman - žene su se izborile za pravo glasa, pravo da budu birane, pravo da budu vlasnice nekretnina, pravo da odlučuju o vlastitom tijelu azbijeni su mnogi stereotipi o tome što žene mogu raditi. Došlo je do pomaka u prepoznavanju nasilja kao društvenog, a ne privatnog problema, a što se reflektiralo i u zakonima. ratificirana je izuzetno važna Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Žene već desetljećima čine natpolovičnu većinu (60%) visoko obrazovanih osoba. Međutim, u svakodnevnom životu, ravnopravnost žena i muškaraca još nije postignuta u mnogim područjima. Ako pogledamo područja tržišta rada, političke participacije, gospodarstva ili medija, vidjet ćemo da žene nisu jednako zastupljene kao muškarci. Seksizam i spolni stereotipi na štetu žena prisutni su i u medijima i u obrazovnim materijalima i u izjavama javnih osoba. Od žena se očekuje da primarno obavljaju sve ili većinu obaveza vezanih uz kućanstvo i brigu oko djece i svih članova obitelji, što zaposlene žene dvostruko opterećuje i dovodi do nejednakosti u startnim pozicijama žena i muškaraca. 

Dob i majčinstvo su dva čimbenika koja uočavamo kao dvije najveće prepreke ženama na tržištu rada. Ili su premlade ili su prestare ili je problem što imaju djecu ili je sumnjivo što ju nemaju jer će ih možda imati ako se zaposle. Poslodavci nerado zapošljavaju žene u reproduktivnoj dobi upravo zbog korištenja rodiljnih dopusta ili bolovanja radi djece, jer se prema rodnom stereotipu smatra da je primarna uloga žene postati i biti majka. Država nastoji potaknuti i očeve na veće sudjelovanje u kućanskim i obiteljskim obvezama, ali još uvijek premali postotak muškaraca koristi svoje zakonske mogućnosti (u 2019. zastupljenost muških korisnika rodiljnih i roditeljskih dopusta i naknada bilo je 3,42%, opet zbog tradicionalnog shvaćanja njihove uloge primarnog „hranitelja i glave obitelji“. Jaz u plaćama (12,74%) i posljedično tome jaz u mirovinama (21,54%) također ukazuju na izazove koje moramo rješavati. I dalje je prisutan „stakleni strop“, odnosno podzastupljenost žena u tijelima odlučivanja u gospodarstvu žena (prema podacima HANFA-e, udio žena u upravama dioničkih društava je iznosio 12,54%, dok je udio žena u nadzornim odborima navedenih društava iznosio 21,73%.) iako razna istraživanja pokazuju da u zemljama koje su uvele gospodarske spolne kvote uvođenje spolno uravnoteženih timova i upravljačkih struktura pridonosi uspješnijim poslovnim rezultatima organizacije. Žene su i dalje poduzetnice u daleko manjem postotku (30%).

Nasilje prema ženama je i dalje prisutno, a njegova rodna utemeljenost neshvaćena od dijela javnosti. Prema još neslužbenim podacima, u 2019. godini ubijeno je ukupno 13 žena. Od toga broja 11 žena ubijeno je od strane bliskih osoba oba spola (intimnih partnera i bliskih članova obitelji). Od navedenog broja 10 žena je ubijeno od strane muških bliskih osoba (intimnih partnera i muških bliskih članova obitelji), dok su od 10 navedenih muškaraca – počinitelja ubojstava, 7 njih upravo bili intimni partneri žrtvama (supruzi, izvanbračni partneri i partneri).

Žene su još uvijek znatno podzastupljene na mjestima odlučivanja, bilo da se radi o lokalnoj ili nacionalnoj razini. Na posljednjim parlamentarnim izborima izabran je najmanji postotak žena u posljednjih 30 godina (oko 12%) da bi tek rotacijom, odnosno zamjenama muškarcima koji su izabrani i imenovani u izvršnu vlast taj postotak povećan na 21%.

Ne postoji društvo koje je uspjelo postići potpunu ravnopravnost u svim područjima. Ali postoje društva (norveško, švedsko, dansko, finsko, Island) koja su u pojedinim područjima uspjela učiniti više od drugih, i na njih se u tom pogledu treba ugledati. Tri od četiri radno sposobne žene u nordijskim zemljama dio su plaćene radne snage, a donositelji/ce politika izričito podržavaju rodnu ravnopravnost na poslu, kod kuće i u javnosti. Nordijske zemlje potiču progresivne inicijative koje podržavaju žene da se uključe ili vrate na radno mjesto i stoga prosperiraju.

Island već čitavo desetljeće drži prvo mjesto kao društvo s najvećom rodnom jednakošću. Rodne kvote u Norveškoj propisuju 40-postotnu zastupljenost žena u parlamentu i poslovnim odborima. Žene se nalaze na pozicijama norveške premijerke, ministrice financija i ministrice vanjskih poslova te zauzimaju 41% rukovodećih položaja u korporacijama. U Finskoj žene čine 42% finskog parlamenta, a krajem 2019. je u finskoj vladi 12 žena od 19. Žene su na čelu ministarstava financija, pravosuđa, unutarnjih poslova, lokalne uprave, obrazovanja, znanosti i kulture, poljoprivrede, ekonomije, financija, ministarstva za socijalna pitanja, ministarstva za obiteljska pitanja te ministarstva za okoliš i klimatske promjene. Finska ima najmlađu premijerku na svijetu čime se razbijaju i dobni i spolni stereotipi.

Ove godine obilježavamo i 25. godišnjicu Pekinške deklaracije i Platforme djelovanja koja je postavila 12 kritičnih područja vezano za položaj žena: žene i siromaštvo, obrazovanje, zdravlje, gospodarstvo, nasilje prema ženama, žene u oružanim sukobima, žene na upravljačkim pozicijama i pozicijama donošenja odluka, institucionalne mehanizme, ljudska prava žena, prezentaciju žena u medijima, žene i okoliš i kršenja prava djevojčica. Uoči 64. sjednice Komisije u New Yorku u ožujku, Europski Parlament je izrazio žaljenje zbog toga što su mnoga pitanja na koje je ukazano Pekinškom deklaracijom i Platformom za djelovanje prije 25 godina još uvijek aktualna. Utvrđujući svoje prioritete za predstojeću sjednicu Komisije, zastupnici u Europskom parlamentu su pozvali na mjere za jačanje ekonomskog i političkog osnaživanja žena i to veću uključenost žena na tržište rada, veću potporu ženskom poduzetništvu, smanjenje razlika u plaćama, koja je na razini EU 16%, i mirovinama 37%, zalaganje za jednaku podjelu odgovornosti u kućanstvu i skrbi, promicanje obrazovanja djevojčica i njihovo poticanje da se zapošljavaju u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike, promicanje rodno uravnotežene zastupljenosti na svim razinama donošenja odluka i deblokiranje „Direktive o ženama u upravnim odborima” u Vijeću.

Društvene promjene nikada nisu bile pitanje trenutka, već pitanje sitnih koraka naprijed kroz duže vremensko razdoblje uz mnogo truda. Ponekad se čini da se vraćamo unatrag i da ono što smo već izborili u smislu ljudskih prava, kao da se ponovo stavlja pod znak pitanja. Međutim, svatko od nas može i mora doprinositi pozitivnim i progresivnim promjenama usprkos problemima, sporosti sustava, onima koji vuku unatrag ili onima koji žele status quo. Ne postoji čarobni štapić koji bi riješio sve probleme istovremeno, ali u svakom području se istovremeno može i mora odigravati proces poboljšanja. Pitanje uspostave ravnopravnosti spolova je odgovornost i obveza svih društvenih dionika jer bez ravnopravnosti žena i muškaraca nema istinski demokratskog društva.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Višnja Ljubičić, dipl.iur.

Povodom Međunarodnog dana žena, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, gostovala je u emisiji Newsroom N1 TV, 6.3.2020.

 

Iz medija:

HINA, 8.3.2020. - intervju s PRS o položaju žena

HRT, 8.3.2020.

N1 TV, 8.3.2020.

index.hr, 8.3.2020.

tportal.hr, 8.3.2020.

jutarnji.hr, 8.3.2020.

rtl.hr, 8.3.2020.

net.hr, 8.3.2020.

miss7.24sata.hr, 8.3.2020.

Antena Zadar, 8.3.2020.

seebiz.eu, 8.3.2020.

Libero Portal, 8.3.2020.

croexpress.eu, 8.3.2020.

Nacional, 8.3.2020.

Glas Slavonije, 8.3.2020.

Telegram, 8.3.2020.

sibenski.slobodnadalmacija, hr, 8.3.2020.

radiodalmacija.hr, 8.3.2020.

zagreb.info, 8.3.2020.

Glas Istre, 8.3.2020.

direktno.hr, 8.3.2020.

kamenjar.com, 8.3.2020.

dnevno.hr, 8.3.2020.

Dubrovački portal, 8.3.2020.

Politika Plus, 8.3.2020.

Nacionalno.hr, 8.3.2020.

Dnevnik Nova TV, 6.3.2020.

sjeverni.info, 7.3.2020.

trend.com.hr, 8.3.2020.


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.