Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




JAVNA PRIOPĆENJA | 08.03.2021.

Priopćenje pravobraniteljice povodom Međunarodnog dana žena

Logo Međunarodnog dana ženaOvogodišnjim obilježavanjem Međunarodnog dana žena 8. ožujka obilježavamo i godišnjicu borbe protiv virusa COVID-19. Stoga je od izuzetne važnosti ukazati na neke od krucijalnih problema u području ravnopravnosti spolova koji su zbog pandemije globalnih razmjera produbljeni i čije je rješavanje otežano.

Proteklih godinu dana svijet je živio suočen s pandemijom COVID-19 virusa koja je utjecala na gotovo sva područja života i rada svih ljudi. Osim ključne prijetnje zdravlju i životu ljudi, pandemija i mjere koje je bilo nužno poduzeti ostavile su traga u mnogim područjima koja je Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dužna pratiti iz aspekta ravnopravnosti spolova. Naime, svaka mjera ima različiti učinak na žene i muškarce zbog njihovog različitog društvenog statusa utemeljenog na rodnoj podjeli uloga i još uvijek postojeće neravnopravnosti u raznim područjima - od tržišta rada do podzastupljenosti na mjestima donošenja odluka i najosjetljivijeg područja, rodno utemeljenog nasilja.

Ove godine, Međunarodni dan žena - 8. ožujak,  Europski parlament posvećuje ženama koje su radile na prvoj liniji obrane od zaraze virusom COVID-19 budući da one čine većinu zaposlenih u zdravstvenom sustavu, one koje su teže pogođene gubitkom posla jer su većina koja je radila na nesigurnim (ugovorima na određeno vrijeme) ili prekarnim poslovima te jer su većina onih na koje i inače u velikom postotku padaju obveze prema djeci, kućanstvu i starijim i ovisnim članovima obitelji, a dugotrajni djelomični ili potpuni lockdown imao je posljedice i na povećanje broja slučajeva nasilja u obitelji.

Prema statističkim podacima u Republici Hrvatskoj žene čine veliku većinu u zdravstvenom sustavu (72% svih doktora/ica medicine, 78% svih zaposlenih u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalnih usluga njege, i 88% zaposlenih kao medicinske sestre). Vezano za njihovu nadzastupljenost u ovom sektoru žene su u daleko većoj mjeri bile izložene riziku zaraze i to ne samo kao zdravstveno osoblje, već i kao većina zaposlenih na poslovima čišćenja u zdravstvenim ustanovama, pripreme hrane za pacijente, uzimanja uzoraka za testiranje i sl. I na razini Europe žene čine 84% medicinskih sestara i 53% liječničkog osoblja te 83% profesionalnih njegovateljica za osobe s invaliditetom i starijih osoba.

Žene su se našle u težoj poziciji i kao trudnice i rodilje. Istraživanje koje smo proveli u suradnji s udrugom RODA, ‘Dostupnost zdravstvene skrbi žena tijekom pandemije COVID-19’, na uzorku od 1.500 žena koje su zatražile skrb u području zdravstvene zaštite trudnica, rodilja, babinjača, te žena koje su bile u postupku medicinski potpomognute oplodnje, pokazalo je da je kriza uzrokovana koronavirusom negativno utjecala na dostupnost i kvalitetu zdravstvenih usluga za žene iz područja reproduktivnog zdravlja. Usluge vezano uz trudnoću i medicinski pomognutu oplodnju odgađane su ili otkazivane, trudnička skrb je smanjena, pregledi su bili rjeđi dok dio žena uopće nije uspio obaviti preporučene preglede i pretrage. Trudnički tečajevi su se privremeno prestali provoditi, a pratnja pri porodu u pravilu nije bila dopuštena (u svega 21% slučajeva u usporedbi s 62% u vremenu prije mjera). Postupci medicinski pomognute oplodnje potpuno su obustavljeni i do 2 mjeseca u kontinuitetu što je veliki problem ako uzmemo u obzir zakonski propisanu dobnu granicu unutar koje se može ostvariti pravo na medicinski pomognutu oplodnju na teret zdravstvenog osiguranja.

U uvjetima epidemije bolesti COVID-19, zaprimali smo i povećani broj upita i pritužbi vezanih uz radno-pravne odnose, osobito roditelja čiji gubitak posla ili neizvjesnost vezana uz budućnost radnog mjesta nerijetko ugrožavaju obiteljsku egzistenciju i dovode do povećanog rizika od siromaštva i socijalne isključenosti. S tim u vezi osobito indikativnim smatramo podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji pokazuju da je u ožujku i travnju 2020. godine, dakle u vrijeme i neposredno nakon proglašenja epidemije bolesti COVID-19, došlo do povećanja prijava nezaposlenih osoba u evidenciju za 79% u odnosu na isto razdoblje u 2019. godini. U prosjeku preko 85% tih osoba je u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ušlo iz statusa radnog odnosa, a u preko 55% slučajeva se radilo o ženama. Žene su nadzastupljene i u uslužnim djelatnostima, poput maloprodaje ili turizma, koje su među djelatnostima najteže pogođenim restriktivnim mjerama zbog panedemije COVIDa-19. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava RH predložilo je niz mjera s ciljem očuvanja radnih mjesta u najugroženijim djelatnostima i sektorima koje su se odnosile jednako na žene i muškarce.

Mjere lockdown-a i fizičkog udaljavanja potrebne za suzbijanje širenja virusa dovele su i do povećanja neplaćenog rada uglavnom žena, uključujući školovanje od kuće i skrb o članovima obitelji koji su stariji, bolesni ili s invaliditetom. U takvim je uvjetima od presudnog značaja senzibiliziranost poslodavaca i razumijevanje obiteljskih potreba njihovih radnika/ca te osmišljavanje obiteljski orijentirane poslovne politike u okolnostima epidemije. S tim u vezi su Međunarodna organizacija rada (ILO), UNICEF i UNWOMEN dali smjernice o ključnim koracima koje u uvjetima epidemije bolesti COVID-19 poslodavci mogu poduzeti u cilju uspostavljanja poslovnih politika koje će uvažavati potrebe obitelji radnika/ca.

Na temelju dostupnih statističkih podataka, može se nedvojbeno zaključiti da je došlo do porasta nasilja u obitelji i nasilja nad ženama u razdoblju od kada je proglašena epidemija bolesti COVID-19. Usporedba podataka Ministarstva unutarnjih poslova iz prvih 6 mjeseci 2019. godine i prvih 6 mjeseci 2020. godine ukazuje na porast kaznenih djela nasilja u obitelji za preko 40%. Statistički podaci za prvi i drugi kvartal 2020. godine pokazuju da je u drugom kvartalu, dakle nakon proglašenja epidemije, došlo do porasta nasilja u obitelji u odnosu na prvi kvartal u svim aspektima. Konkretno, porastao je broj počinitelja prekršaja nasilja u obitelji za 43% i broj žrtava za 44%, dok broj žrtava kaznenog djela nasilja u obitelji u drugom kvartalu bio za 12% veći nego u prvom. Lockdown je žrtvama obiteljskog nasilja uvelike ograničio pristup podršci ili bijegu, smještaju u sigurne kuće.

I EU je kontinuirano upozoravala da je nasilje u obitelji u vrijeme lockdown-a te pojačanih mjera borbe protiv virusa COVID-19 „siva pandemija“ ili „pandemija u sjeni“. Njihovi podaci govore da su se pozivi na vruće telefonske brojeve za nasilje u obitelji povećali  i do 60%. O povećanom broju poziva svjedočile su i hrvatske organizacije civilnog društva. Svjetska zdravstvena organizacija citirala je izvještaje iz mnogih zemalja, uključujući Belgiju, Bugarsku, Francusku, Irsku, Rusiju, Španjolsku i Britaniju, o porastu nasilja nad ženama i muškarcima od strane intimnih partnera kao rezultat pandemije COVID-19.

Stoga je izuzetno važno još jednom naglasiti da će situacija uzrokovana pandemijom ostaviti dugoročne posljedice na mnoga pitanja vezana uz ravnopravnost spolova te da postoji realna opasnost da borba protiv virusa u određenoj mjeri ugrozi postignuti napredak i uspori daljnje aktivnosti. Međutim, globalna epidemiološka kriza nije i ne smije postati izlika za ignoriranje ili marginaliziranje društvenih problema koje smo detektirali u vremenima prije krize. U tom smislu sve nadležne institucije i svi društveni čimbenici dužni su učiniti maksimum u svojim pojedinačnim područjima rada i djelovanja, kao i u zajedničkim naporima sagledavanja i pronalaženja učinkovitih mjera, kojima bi se umanjio negativan učinak na ravnopravnost spolova.

Europska unija objavila je video s prekretnicama na vremenskoj liniji ljudskih prava žena u EU

IZ medija:

24sata.hr, 8.3.2021.

inportal.hr, 8.3.2021.

jutarnji.hr, 6.3.2021.

 


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.