Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




Državna tijela | 15.12.2020.

Sudjelovanje na konferenciji „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: zdravstvena zaštita i socijalna skrb“

Konferencija Uključivanje RomaUred za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH (ULJPPNM) organizirao je virtualnu konferenciju „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: zdravstvena zaštita i socijalna skrb “. Radi se o posljednjoj od pet virtualnih konferencija održanih ove godine na temu uključivanja Roma u hrvatsko društvo, s ciljem prezentiranja podataka iz publikacija objavljenih u okviru projekta "Uključivanje Roma: ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine - faza I", koji je sufinanciran sredstvima Europskog socijalnog fonda, a provodi ga ULJPPNM od ožujka 2019. U publikacijama su analizirani i dodatno razrađeni podaci objavljeni 2018. godine u publikaciji „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka“, koja je izdana u okviru projekta IPA 2012 „Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma“.

Snimka virtualne konferencije objavljena je 8. prosinca 2020., a rasprava 14. prosinca 2020. Konferenciju i raspravu moderirala je Dora Kršul, a uvodni govor održao je ravnatelj ULJPPNM-a Alen Tahiri. Izlaganja su održali/e Goran Milas (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), Irena Martinović Klarić (znanstvena savjetnica), Marija Pletikosa (Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike) i Vesna Štefančić Martić (Hrvatski zavod za javno zdravstvo), a u raspravi su sudjelovali/e Aleksa Đokić (ULJPPNM), Goran Milas, Irena Martinović Klarić, Marija Lovreković (Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike) i Vesna Štefančić Martić.

Govoreći o nasilju u obitelji, Goran Milas je istaknuo da je romska zajednica tradicionalna patrijarhalna zajednica za koju se sumnja (znanstvenici procjenjuju) da je u njoj nasilje prisutnije nego među većinskim stanovništvom Hrvatske. Međutim, za takve procjene nema empirijske potvrde, najvjerojatnije iz razloga što se oni koji su najviše izloženi nasilju, žene i djeca, nevoljko povjeravaju o tome. U patrijarhalnim sredinama obiteljsko nasilje je uobičajeno tabu tema o kojoj se žene ne vole izjašnjavati jer su financijski ovisne o supruzima, a ponekad zbog srama i stida čak preuzimaju odgovornost za nasilje. Međutim, vjeruje se da to nasilje postoji i da je dosta rašireno, a brojna istraživanja su dakako potvrdila da izloženost nasilju ima nepovoljne posljedice po zdravlje.

U rad konferencije uključio se savjetnik pravobraniteljice Josip Grgić, koji se osvrnuo na ove konstatacije gospodina Milasa. Istaknuo je da je Pravobraniteljici također poznat problem prikupljanja podataka o nasilju u romskim obiteljima, budući da je bila prisiljena odustati od provedbe istraživanja na većem uzorku zbog poteškoća s kojima se susrela na terenu pri provedbi pilot-istraživanja na uzorku od 30 ispitanica ("Status Romkinja u RH s posebnim naglaskom na oblike nasilja prema Romkinjama", Izvješće o radu PRS za 2014. godinu, str.114.). Obiteljsko i partnersko nasilje redovito su tabu teme u sredinama s naglašenom patrijarhalnošću, što romske obitelji još uvijek većinom jesu. To je najvjerojatnije glavni razlog iz kojega je reprezentativne podatke o tom problemu teško prikupiti. Na nedostatke prikupljanja takvih podataka putem ankete ukazale su i autorice istraživanja „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka“ (Kunac S., Klasnić K., Lalić S., 2018.), ističući da istraživanja iskustava obiteljskog nasilja metodom ankete gotovo uvijek rezultiraju podcjenjivanjem stvarnog broja žrtava nasilja.

G. Milas je u svom odgovoru na komentar istaknuo da prikupiti empirijsku građu o tako osjetljivoj temi nije jednostavno i da anketa nije najbolja metoda za prikupljanje takvih podataka. Premda postoje snažne indicije da su žene i djeca izloženi nasilju, istraživanjem baznih podataka nisu utvrđeni empirijski dokazi da su Romkinje izložene nasilju u većoj mjeri nego što su to žene iz opće populacije. Kako bi se prikupili reprezentativni podaci, g. Milas preporučuje da se umjesto ankete provedu dubinski intervjui koje bi vodile educirane pripadnice romske nacionalne manjine. G. Aleksa Đokić (ULJPPNM) nadovezao se da će se u dogledno vrijeme u relativno kratkom roku nastojati prikupiti takve podatke.

Pravobraniteljica će se založiti da se odgovarajući ciljevi i mjere posvećeni ovoj problematici uvrste u strateške dokumente koji su trenutno u izradi - Nacionalni plan za uključivanje Roma 2021.-2027. i Akcijski plan za provedbu NPUR-a 2021.-2022.


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.