Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




JAVNA PRIOPĆENJA | 15.12.2020.

Priopćenje povodom izjave predsjednika Udruge Glasa poduzetnika u emisiji „Nedjeljom u 2“

Logo Pravobraniteljice za ravnopravnost spolovaPrimili smo pritužbu na medijski istup predsjednika Udruge Glasa poduzetnika, Hrvoja Bujasa, u televizijskoj emisiji „Nedjeljom u 2“ od 13. prosinca 2020. u kojoj je, izražavajući svoj stav o radu Hrvatske gospodarske komore (HGK), izjavio da je HGK „zapravo je mjesto uhlebljivanja kvazigospodarstvenika, rekao bih, a i mnogih koji su politički vezani sa njima. Dakle, ako želite svoju ljubavnicu, svog stranačkog druga, prijatelja, negdje riješiti i smjestiti i kvalitetno i adekvatno ga platit, a to znači desetke tisuća kuna, onda ćete ga lijepo staviti u HGK“.

Budući da se radi o osobi koja je na čelu jedne udruge poduzetnika, dakle pravne osobe, te da je svoje stavove izrekla u javnom prostoru i kasnije bila citirana u drugim medijima („Bujas u Nu2: HGK je institucija za uhljebljivanja ljubavnica i parapoduzetnika“, Index.hr, 13.12.2020.), Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova još jednom ukazuje na društvenu odgovornost javnih osoba za javno izrečene stavove.

Ne ulazeći u analizu svih stavova koje je Hrvoje Bujas izrazio tijekom emisije, jer za to nije nadležna, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova ovlaštena je, sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova, ukazati na činjenicu da se kritika nečijeg rada ne smije temeljiti na uvredljivom, omalovažavajućem ili ponižavajućem prikazivanju osoba temeljem spola. Gospodin Bujas je, obrazlažući  svoj negativan stav prema HGK-u kao instituciji, između ostalog, naveo i to da su žene u HGK zaposlene kao nečije „ljubavnice“, što je vrijeđanje, omalovažavanje i ponižavanje svih djelatnica HGK temeljem spola. Umjesto argumentirane kritike rada institucije, na koju ima pravo, g. Bujas je sugerirao da sve žene koje tamo rade nisu kvalificirane za svoj posao, već da su postavljene isključivo zbog svog ljubavničkog (spolnog) odnosa. Zakon takav seksistički pristup prepoznaje kao diskriminatoran jer se spol uzima kao relevantna i jedina osnova vrednovanja (u ovom slučaju obezvređivanja) nečijeg rada, sposobnosti ili postignuća, a što je zabranjeno čl.16st.2. Zakona o ravnopravnosti spolova.

Kao što uvijek naglašavamo u svim reagiranjima na seksističke izjave, javne osobe svojim ponašanjem i načinom izražavanja postavljaju standarde javnog komuniciranja i daju primjer drugima pa snose i veću društvenu odgovornost za izrečeno. Stoga su dužne voditi računa o tome da svoje stavove ne temelje na seksizmu, odnosno da ne vrijeđaju, omalovažavaju ili ponižavaju osobe temeljem njihovog spola.

Naglašavamo da korištenje seksizma u javnom govoru uvijek ukazuje na to da osoba koja se seksizmom koristi nema dovoljno snažne argumente kojima bi opravdala svoje stavove ili kritiku nekoga ili nečega.

Podsjećam još jednom na Preporuku o prevenciji i suzbijanju seksizma (Recommendation CM/Rec(2019)1) koju je prošle godine usvojio Odbor ministara Vijeća Europe i koja, između ostalog, ističe da su jezik i komunikacija bitne komponente ravnopravnosti spolova te da je nestereotipna komunikacija dobar način obrazovanja, podizanja svijesti i sprečavanja seksističkog ponašanja i uklanjanje seksističkih izraza.

Višnja Ljubičić, dipl.iur.
pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
 
Iz medija:
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.