Hrvatski English


Ustav RH, čl. 3. …ravnopravnost spolova jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.




JAVNA PRIOPĆENJA | 24.11.2020.

JAVNO PRIOPĆENJE povodom 25.11. - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama

Logo Pravobraniteljice za ravnopravnost spolovaMeđunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama koji se obilježava 25.11. i kojim započinje međunarodna kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, još je jedna prilika da se javno upozori da je rodno utemeljeno nasilje velik društveni problem koji se može riješiti isključivo zajedničkim trudom svih onih koji su u poziciji zakonodavca i izvršne vlasti, pravosuđa i organizacija civilnog društva, zdravstvenih i obrazovnih institucija, odnosno onih koji osiguravaju pomoć žrtvama i sankcioniraju počinitelje, kao i onih koji osvještavaju javnost, informiraju i obrazuju nove generacije ili rade na psiho-socijalnom tretmanu i odgoju za nenasilje i toleranciju.

Iako je RH ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (dalje Konvencija), i dalje je značajan broj propisa ostao neusklađen s Konvencijom, kao što su Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Kazneni zakon, Prekršajni zakon, Obiteljski zakon kao ključni zakoni u području suzbijanja rodno utemeljenog nasilja koji i dalje ne prepoznaju nasilje prema ženama kao rodno utemeljeno ili ga ne kriminaliziraju ili ne određuju gonjenje po službenoj dužnosti ili u konačnici ne pružaju stvarnu, već samo deklaratornu zaštitu žrtvama. Unatoč brojnim izmjenama zakona, problem sankcioniranja partnerskog nasilja, odnosno zaštita žrtava iz kratkotrajnih veza u kojima partneri nisu dijelili ili ne dijele zajedničko kućanstvo i nemaju zajedničko dijete, ostale su izvan zakonskog obuhvata.

Kontinuirano upozoravamo da se na bezuvjetne zatvorske kazne osuđuje ispod 10% ukupne brojke svih počinitelja nasilja. Svi ostali osuđeni su relativno blagim novčanim kaznama, odnosno uvjetnim zatvorskim kaznama. Razlog za ovakvu blagu penalnu politiku nedostatak je edukacije sudaca/sutkinja i državnih odvjetnika/ca o rodno utemeljenom nasilju te kroničan deficit ranog stručnog i preventivnog rada s obiteljima u problemima i počiniteljima nasilja. Iako se isključivo kažnjavanjem ne može riješiti problem rodno utemeljenog nasilja, počinitelje nasilja treba izložiti najstrožim kaznama (tzv. zakonskim maksimumima), kako bi se poslala jasnija društvena poruka o nultoj toleranciji na nasilje u obitelji, a počinitelje učinkovitije odvraćalo od ponovnog počinjenja nasilja.

Ove godine svjedočimo i globalnoj pandemijskoj krizi vezano za koju od početka upozoravamo da nije i ne smije postati izlika za ignoriranje ili marginaliziranje društvenih problema te da moramo biti svjesni da će možda upravo ovakvo krizno razdoblje biti plodno tlo za njihovo produbljivanje ili širenje. Jedan od tih društvenih problema je i rodno utemeljeno nasilje.

Na temelju dostupnih statističkih podataka, može se nedvojbeno zaključiti da je došlo do porasta nasilja u obitelji i nasilja nad ženama u razdoblju od kada je proglašena epidemija bolesti COVID-19. Usporedba podataka Ministarstva unutarnjih poslova iz prvih 6 mjeseci 2019. godine i prvih 6 mjeseci 2020. godine ukazuje na porast kaznenih djela nasilja u obitelji za preko 40%. Statistički podaci pokazuju da je u drugom kvartalu 2020., dakle nakon proglašenja epidemije, došlo do porasta nasilja u obitelji u odnosu na prvi kvartal 2020. u svim aspektima. Konkretno, porastao je broj počinitelja prekršaja nasilja u obitelji za 43% i broj žrtava za 44%, dok je broj žrtava kaznenog djela nasilja u obitelji u drugom kvartalu bio za 12% veći nego u prvom.

Pritužbe koje je institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova zaprimala, također upućuju na povećanje nasilja u obitelji i nasilja nad ženama i u smislu učestalosti i u smislu težine kaznenih djela. Pored toga, o povećanom broju poziva žrtava nasilja u obitelji izvještavaju i organizacije civilnog društva koje se bave savjetovanjem i zaštitom žena žrtava nasilja.

Samo zbog izolacije ljudi koji inače nisu nasilni neće to odjednom postati. No, moguće je da ondje gdje je do sada nasilje bilo prisutno u ostalim oblicima (kao emocionalno, verbalno, ekonomsko, psihičko i sl.) u ovim okolnostima preraste i u fizičko nasilje. Ili u situacijama gdje je postojao neki oblik fizičkog nasilja, njegovi oblici eskaliraju. Upravo zbog toga se na gotovo svim razinama, od UN-a, Europskog parlamenta i Svjetske zdravstvene organizacije, do našeg bivšeg Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku govorilo o opasnosti povećanja nasilja prema ženama dok su na snazi mjere ograničenja kretanja zbog pandemije koronavirusa. A kako su zaštitne mjere i dalje na snazi, i po svoj prilici bit će i dalje, treba voditi još više računa o tome da u posebnim okolnostima samoizolacije i ograničenja kretanja i života dolazi do svih oblika nasilja prema ženama i nasilja u obitelji u povećanom obimu. Naime, u uvjetima kada su obitelji prinuđene da cijelo vrijeme borave u istom prostoru bez mogućnosti izlaska, odnosno pod posebnim mjerama ograničenja izlazaka, mnoge žrtve nasilja u obitelji trpe dvostruki strah - strah od partnerovog nasilja i strah od zaraze. U takvim uvjetima mnoge žrtve rodno utemeljenog nasilja neće ni prijavljivati nasilje iz straha od zaraze i osjećaja bespomoćnosti u uvjetima ovakve društvene krize ili čak iz straha da će ih društvo osuđivati više nego inače.

Sukladno navedenom istaknimo da se Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i kampanja 16 dana aktivizma ove godine obilježava u posebnim okolnostima pandemije virusa COVID-19 koja u velikoj mjeri i na različite načine pogoršava situaciju i negativno utječe na sve dosadašnje napore uložene u rješavanje problema rodno utemeljenog nasilja. Nemogućnost osobnih susreta, osim online konferencija i razgovora, u velikoj mjeri odražava se i na pravodobnu i cjelovitu razmjenu informacija, dogovora o suradnji ili sinergijskom pravodobnom i učinkovitom djelovanju nadležnih tijela.

Zbog činjenice da žrtve rodno utemeljenog nasilja moraju dobiti zaštitu, a počinitelji biti sankcionirani neovisno o otežanoj društvenoj situaciji zbog epidemije, pozivam sve društvene dionike da ulože dodatni napor u prevladavanje posljedica javno-zdravstvene situacije u cilju brzog reagiranja na prijave i učinkovite zaštite žrtava.

Slobodna Dalmacija, 25.11.2020.

Slobodna Dalmacija, 26.11.2020.

DUlist, 27.11.2020.


EU projekti Pravobraniteljice:
Jednaka prava, jednake plae, jednake mirovine
Izgradnja uinkovitije zatite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema enama
Prema stvarnoj ravnopravnosti mukaraca i ena
Uklanjanje staklenog labirinta

Rad Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova do 2020. pohranjen je na adresi arhiva.prs.hr te da je dostupan kao arhiva djelovanja od 2003. do 2020.