sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Održan okrugli stol inicijative roditelja transrodne djece i mladih

tranparent za web

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pozvana je da održi uvodni govor na okruglom stolu organiziranom pod nazivom: „Šutnjom administracije do višestruke diskriminacije“. Okrugli stol organiziran je u okviru inicijative roditelja transrodne djece i mladih – TransParent, koja djeluje pod udrugom TransAid Croatia. Okruglom stolu nazočili su Peđa Grbin, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora, Maja Sporiš, zamjenica ministrice socijalne politike i mladih, Iva Žegura, mr. spec. kliničke psihologije, predstavnici Ministarstva uprave i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Sanja Stanojević i Arijan Kajtazi kao organizatori, roditelji tranrodne djece i mladih te ostali zainteresirani sudionici.

U svom uvodnom govoru, u ime Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, pravni savjetnik, Nebojša Paunović, naglasio je kako institucija Pravobraniteljice unatrag nekoliko godina aktivno prati situaciju u kojoj se nalaze rodno-disforične osobe, što kroz rad na pritužbama građana i/ili civilnih udruga, što na vlastitu inicijativu. Istaknuo je kako je, u periodu 2013. - 2015. god., u suradnji s udrugama civilnog društva, resornim ministarstvima te drugim nadležnim institucijama, Pravobraniteljica dala značajan doprinos zaokruživanju normativnog okvira za promjenu pravnog i fizičkog identiteta trans-rodnih osoba. Savjetnik Paunović skrenuo je prisutnima pozornost na činjenicu da je upravo Pravilnik o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanju uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, koji je kao provedbeni propis Zakona o državnim maticama stupio na snagu krajem prošle godine i koji predstavlja prvi provedbeno-normativni propis za promjenu spola, rezultat pro-aktivnog djelovanja Pravobraniteljice u rješavanju ovog problema. Savjetnik je posebno naglasio da je od 2014. godine do danas na inicijativu Pravobraniteljice, a u koordinaciji s udrugama civilnog društva, organizirano desetak sastanaka s nadležnim ministarstvima, među kojima se najintenzivnija suradnja razvila s Ministarstvom zdravlja i Nacionalnim zdravstvenim vijećem - u čijoj ovlasti je davanje Mišljenja o promjeni spola. Naime, Nacionalno zdravstveno vijeće zastalo je s izdavanjem Mišljenja zbog činjenice što Ministarstvo zdravlja nije u rokovima propisanim Pravilnikom izradilo Stručne smjernice za zdravstvene radnike i psihologe uključene u postupak spolne tranzicije. Istaknuto je kako su sastanci koje je Pravobraniteljica organizirala pomogli razrješenju ove situacije te ubrzali postupak što je, nakon objave liste stručnjaka i stručnih smjernica nadležnih ministarstava, rezultiralo uklanjanjem svih administrativno pravnih prepreka koje su priječile ostvarenje prava rodno-disforičnim osobama.

Zamjenica ministrice socijalne politike i mladih Maja Sporiš istaknula je izvrsnu suradnju ostvarenu između resornog Ministarstva i udruge TransAid te važnost daljnje edukacije svih dionika u ovom procesu, dok je saborski zastupnik Peđa Grbin potvrdio da je pravni okvir za spolnu odnosno rodnu tranziciju danas u potpunosti dovršen. Još jednom je naglasio kako su sve administrativne prepreke na putu ostvarenja prava transrodnih osoba u potpunosti uklonjene zahvaljujući naporima Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova koja je sudjelovala u izradi normativnog okvira te zahvaljujući političkoj opciji iz koje dolazi, a koja je stvorila uvjete za ove normativne promjene. No, ipak je skrenuo pozornost na činjenicu da uvijek postoji opasnost od dodatne birokratizacije procesa. Dr. Iva Žegura ukazala je na važnost edukacije na svim razinama društvene, institucionalne i profesionalne hijerarhije kao jedinom garantu odsustva diskriminacije prema ovoj populaciji.

Zaključno, svi sudionici okruglog stola usuglasili su se da je individualna, institucionalna ali i šira društvena edukacija ključni uvjet za stvaranje ozračja u kojem se ove osobe neće osjećati stigmatizirane i diskriminirane temeljem njihovog rodnog izražavanja odnosno identiteta.