sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Pravobraniteljica pozdravlja najnovije izmjene ZKP-a

4336-1001415 zakon o kaznenom postupku 2 izdanje.1Pravobraniteljica pozdravlja izmjene Zakona o kaznenom postupku radi njegova  usklađivanja sa Direktivom 2012/29 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o uspostavi minimalnih  standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela. Smatra kako bi takve izmjene mogle u bitnome poboljšati položaj žrtava različitih kaznenih djela (obiteljskog nasilja, u prvom redu), ukoliko budu ispravno primijenjene u praksi. Osobito bitnim smatra novo definiranje pojma  žrtve, kao i točno pobrojen krug osoba koje se imaju smatrati žrtvom kaznenog djela, uključujući i tzv. posredne žrtve, te definiranje pojma oštećene osobe.

Prema novoj definiciji, žrtva je „fizička osoba  koja je izravno pogođena  počinjenim kaznenim djelom i koja je uslijed toga pretrpjela fizičke  i duševne posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda (tzv. „izravna žrtva“). Žrtvom se smatraju i  bračni i izvanbračni drug, životni partner  ili neformalni životni partner te potomak, a ako njih nema, predak, brat i sestra one osobe čija je smrt izravno prouzročena kaznenim djelom, te osoba koju je ona na temelju zakona bila dužna uzdržavati (tzv. „posredna žrtva“).“ Preciznom definicijom „izravne“ i „posredne“ žrtve kaznenog djela otklonile bi se nejasnoće koje je dosadašnja definicija prouzrokovala u praktičnoj primjeni zakona. Definira se i pojam oštećene osobe koji može predstavljati  i pravnu i fizičku osobu oštećenu kaznenim djelom, a koja aktivno sudjeluje u postupku  kroz korištenje svojih procesnih prava. Žrtva kaznenog djela, naprotiv, ne mora aktivno sudjelovati u postupku, jer može odlučiti da se uopće ne miješa u tijek istog.

Jedna od novina koje se uvode predloženim izmjenama i dopunama ZKP-a jest i 'Pojedinačna procjena žrtve', što bi trebalo osigurati individualan pristup nadležnih tijela prema svakoj žrtvi i pridonijeti boljoj zaštiti iste. Krajnji cilj ove odredbe utvrditi je postoji li  rizik od dodatne viktimizacije i zastrašivanja, te odmazde. Osobito je bitno to što bi se 'procjena' trebala okončati odlukom o donošenju posebnih mjera zaštite, ukoliko iz 'procjene' slijedi da bi valjalo  primijeniti mjeru/mjere. Također, ustanovljuje se obveza i dužnost tijela koje ispituje žrtvu provesti postupak 'procjene'. Pravobraniteljica smatra da bi na taj način mogao biti osiguran rodno senzibilan pristup žrtvama (prvenstveno kaznenih djela protiv spolne slobode i obiteljskog nasilja).

Pravobraniteljica se nada i da će predložene izmjene dovesti do  poboljšanja prekršajnog postupka, budući se Zakon o kaznenom postupku podredno, uz Prekršajni zakon, primjenjuje i u prekršajnom postupku. Stoga predlaže da se o primjeni novih procesnih odredaba uvede kvalitetna i redovna edukacija svih državnih tijela (policija, državno odvjetništvo i sudovi), koja u svojim postupanjima primjenjuju Zakon o kaznenom postupku.