sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Pravobraniteljica u Slobodnoj Dalmaciji o sudskoj praksi u slučajevima diskriminacije i obiteljskog nasilja

SlobodnaD14. veljače u gradovima svijeta, pa tako i Hrvatske, održat će se jednodnevni globalni protest „Milijarda ustaje za pravdu“ u cilju upozoravanja na problematiku manjkavosti pravde za žrtve rodno utemeljenog nasilja, tj. nedopustivost nasilja nad ženama i djevojčicama. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić podržat će ovaj protest u kojem se milijarda odnosi na procjenu UN-a da će upravo toliko žena na planetu biti silovane ili pretučene tijekom svog života. Slobodna Dalmacija je tim povodom objavila članak pod naslovom „Obiteljskim nasilnicima najčešće samo uvjetna kazna“ za koji je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić dala izjavu.

 

U svojoj izjavi Slobodnoj Dalmaciji pravobraniteljica je govorila o istraživanju koje je provela prošle godine, a u kojem su Sudjelovali općinski i županijski sudovi u Dubrovniku, Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu, vezano za učestalost sudskih postupaka u kojima se pojavilo pitanje diskriminacije temeljem osnova iz njezine nadležnosti. Na temelju dobivenih podataka i uvida u dostavljene odluke, pravobraniteljica je ukazala na činjenicu da broj sudskih postupaka radi diskriminacije još nije izrazit, ali da raste i da takvi postupci više nisu nepoznanica za hrvatske sudove. Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o suzbijanju diskriminacije više nisu samo jamstva na papiru već se razvijaju kroz praksu. Značajan je broj postupaka radi diskriminacije na temelju seksualne orijentacije što je zasluga udruga civilnog društva koje ulažu znatna sredstva za zaštitu spolnih i rodnih manjina pred  sudovima. Još je uvijek izuzetno mali broj postupaka radi spolne diskriminacije.

Pravobraniteljica je navela i iskustva iz prakse svog ureda vezano za pritužbe stranaka na diskriminaciju nadležnih centara za socijalnu skrb. Utvrdila je određene propuste, prije svega u postupanju u slučajevima nasilja u obitelji, pri čemu se značajan broj pritužbi odnosi na nereagiranje po prijavi nasilja, sporost u postupanju, jednak pristup nasilniku i žrtvi u izricanju mjera obiteljsko pravne zaštite, nedovoljno upoznavanje žrtve sa njenim pravima i ovlastima centra, manjak posredovanja i pomoći žrtvi u ostvarivanju prava na besplatnu i drugu pomoć i sl.

Pravobraniteljica je govorila i o istraživanju koje je 2011. provela na Prekršajnom sudu u Zagrebu u kojem je analizirano 500 prekršajnih predmeta. Rezultati istraživanja su pokazali da, iako su zaštitne mjere prihvaćene kao vrlo učinkovito sredstvo zaštite žrtava obiteljskog nasilja, nadležna pravosudna tijela još nisu počela upotrebljavati ovaj instrument u dovoljnoj mjeri. Sudovi nisu skloni izricanju potencijalno najučinkovitijih mjera – tako mjeru udaljenja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora nalazimo u samo 12% predmeta u kojima su mjere izricane, a mjeru zabrane bilo kojeg oblika uznemiravanja i/ili uhođenja u tek 4,8% takvih predmeta. Istraživanje je pokazalo kako je prekršajni postupak završio odlukom suda kojom optuženog nije našao krivim za obiteljsko nasilje u 43% analiziranih predmeta. U predmetima u kojima je sud počinitelja našao krivim najčešće je izricana kazna uvjetnog zatvora – u 59% osuđujućih presuda.

Više na web stranici globalnog protesta "Milijarda ustaje za pravdu"

Plesom protiv nasilja: Čak 59 posto obiteljskih nasilnika u Hrvatskoj dobilo je samo uvjetnu kaznu, sinisajovic.com, 09.02.2014.