sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Pravobraniteljica o ženama u vatrogastvu

PRSvatrogastvoPravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, dala je T-portalu izjavu vezanu uz žene u vatrogastvu povodom inauguracije 29-godišnje Jasmine Kadije, inženjerke arhitekture, sigurnosti, smjera zaštite od požara i zaštite na radu i vatrogasne tehničarke, na mjesto zapovjednice DVD-a Sesvetski Kraljevec, kojoj je jedan muški kolega čestitao riječima: 'Bravo, mala, postala si muško!'. 

Prema podacima dostupnima u "Vatrogasnoj mreži" Hrvatske vatrogasne zajednice, žene čine 15% od ukupnog broja vatrogasaca, pri čemu po broju vatrogaskinja primat ima Sisačko-moslovačka županija. Usporedbe radi, slovensko vatrogastvo čini 30.000 žena odnosno 25% ukupnog članstva čine žene. U njemačkom vatrogastvu samo u mladeži žene čine oko 25%, a udio žena među operativnim vatrogascima koje ravnopravno idu na vatrogasne intervencije je oko 10 % i u konstantnom je rastu.

Žene se i dalje naziva „slabijim spolom“, „nježnijim spolom“, „damama“, što zapravo implicira nedostatak fizičke snage, krhkost, slabost, pa samim time i neophodnost zaštite od strane fizički snažnijih muškaraca. Djelomično, ta zaštita onda uključuje i isključivanje žena iz tzv. opasnih zanimanja, koja onda (po)ostaju „muškim bastionima“. Međutim, žene koje su uključene u bilo koje tzv. opasno zanimanje, pokazale su da spol nije uvjet za uspješno obavljanje bilo kojeg posla. A to im priznaju i njihovi kolege koji su se na licu mjesta imali priliku u to uvjeriti. Kako se društvo odnosi prema ženama u opasnim zanimanjima može se iščitati i iz načina na koji mediji prate takve primjere. Iako autori/ce tekstova u medijima gotovo uvijek podržavaju i promoviraju žene koje su se odlučile na ta zanimanja usprkos predrasudama, mana tekstova je u tome što i oni perpetuiraju spolne stereotipe. Na primjer, pišući o policajkama mediji će istaknuti da su sve to zapravo „šarmantne dame“, a da je njihov nadređeni zapravo „najsretniji načelnik“ zbog činjenice da mu „sve sektore u radu prometne policije pokrivaju žene“; prva zapovjednica raketne topovnjače u Hrvatskoj vojsci opisuje se kao „nježna plavuša“ nasuprot „rogobatnim muškarcima“ kakvima se, opet spolno stereotipno, percipira muškarce u vojsci; pirotehničarka je „jedna od dečkiju“, glasnogovornice policijskih uprava nazivaju se „'Ljepšom polovicom' policije“ i „prvim damama“ policijskih uprava, a zaštitarke „nježnim spolom“ na opasnom zadatku. Svi izrazi iz ovih primjera pokazuju da u društvu još uvijek postoji čvrsto određena granica između toga što se percipira kao „žensko“ odnosno kao „muško“ pa se i članci pišu poštujući ta „stroga pravila“ spolnih podjela.

 

Iz medija:

"Bravo, mala, postala si muško", T-portal, 31.7.2012.