sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Policija postupila po preporukama Pravobraniteljice - u javno savjetovanje upućen novi Pravilnik o provedbi zaštitnih mjera žrtava nasilja u obitelji

KonvencijaPravobraniteljica pozdravlja izradu i upućivanje u javno savjetovanje tekst novog Pravilnika o načinu provedbe zaštitnih mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji i mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva, a koji je MUP nedavno stavio na javno savjetovanje. Prema MUP-u, novi Pravilnik bi trebao poboljšati zaštitu žrtava i dokinuti praksu koja je  dodatno viktimizirala žrtve bez da im se osiguravala učinkovita zaštita. Pravobraniteljica svakako drži vrlo pozitivnom ovu inicijativu MUP-a, no, napominje kako već čitav niz godina, što kroz svoja godišnja izvješća, što kroz upozorenja i preporuke koje su po pritužbama građana i građanki žrtava nasilja slana MUP-u, upozorava na niz problema vezanih uz provedbu starog, ali i dalje trenutno važećeg Pravilnika o načinu provedbe zaštitnih mjera koje su Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji stavljene u nadležnost policije, koji, sam po sebi, prema stajalištu Pravobraniteljice, nije sprječavao policiju da fokus sa žrtve prebace na počinitelja. 

Pravobraniteljica je tako upozoravala kako policija često kod provođenja zaštitnih mjera, a posebice zabrane prilaska nasilnika žrtvi, u svoj fokus stavlja žrtvu na način da se ona uglavnom kontaktira telefonski, povremeno obilazi i slično, dok se počinitelj uglavnom ne prati i ne kontaktira. Makar ne toliko frekventno kao žrtva koja je de facto stavljena u ulogu policajca te je obavljala posao za koji su bili zaduženi policijski službenici – pratila kretanje nasilnika i o tome obavještavala policiju. Ovakav je pristup, upozoravala je Pravobraniteljica, suprotan međunarodnim standardima, ali i logici stvari.

Pravobraniteljica je tako MUP-u godinama skretala pozornost na činjenicu da je zaštitna mjera nametnuta počinitelju nasilja, da se njemu ograničava sloboda kretanja, te da fokus policije treba biti prvenstveno na njemu, a ne na žrtvi. On se ima redovito obilaziti i pratiti te se s njim trebaju obavljati česti razgovori, ukazivala je Pravobraniteljica na nizu sastanaka, edukacija i seminara koje je držala predstavnicima/ama policije. Potrebno je pratiti mjesta na kojima se počinitelj kreće, kontaktirati njegovu obitelj i prijatelje te kod njega stvoriti osjećaj da je pod nadzorom jer je upravo to smisao ove mjere – onemogućiti počinitelja da ponovo počini nasilje na način da ga se stavi pod nadzor. Činjenica da policija slabo ili nikako ne nadzire kretanje osoba kojima su izrečene neke od zaštitnih mjera, već se uglavnom bave žrtvom nasilja, dovodi do toga da se osoba, kojoj je primjerice izrečena zabrana prilaska žrtvi, može u bilo kojem trenutku, kada policija nije u blizini štićene osobe, približiti žrtvi i nauditi joj, čemu je Pravobraniteljica u svojoj praksi svjedočila u više slučajeva, od kojih su mnogi, nažalost, završili i tragično.

Pravobraniteljica naglašava kako će se zbog svega navedenog aktivno uključiti u javno savjetovanje u vezi novog Pravilnika, koji doista jest korak naprijed u odnosu na stari, ali, za sada, samo na papiru. Stoga, glede novog Pravilnika, Pravobraniteljica drži da on, u obliku u kojem je predložen, i dalje ima značajne nedostatke, a u nekim dijelovima je i lošiji od starog, odnosno važećeg. Pa je tako u predloženom Pravilniku, u usporedbi s onim još uvijek važećim, izostavljena odredba koja navodi da su u provedbi zaštitnih mjera policijski službenici dužni postupati na način kojim će doprinijeti očuvanju opstojnosti i zdravlja obitelji, sigurnosti njenih članova i postizanju uvjeta potrebnih za odgoj i razvitak djece i maloljetnika, kao i da će težiti da svojim profesionalnim postupanjem prema žrtvi i počinitelju doprinese opće društvenoj osudi nasilja i razvoju javne svijesti da je počinjeno nasilje u obitelji ozbiljna kažnjiva nepravda. Ova je odredba važna jer predstavlja opću smjernicu za svako postupanje nadležnih osoba u primjeni ovog Pravilnika, kao i što jasno naglašava opredjeljenje za nultu stopu tolerancije prema nasilju u obitelji. Pravobraniteljica smatra da se u Pravilniku mora uvesti obveza voditelja mjere da stupi u kontakt s počiniteljem najmanje jedanput tjedno te da provjeri postupa li počinitelj u skladu s izrečenom mjerom, a ne jednom mjesečno i to po potrebi. Fakultativni kontakt i kontakt prema procjeni i potrebi može i treba ostati s žrtvom, a ne s počiniteljem.

Nadalje, predloženim je Pravilnikom izmijenjen dosadašnji čl.11. važećeg Pravilnika na način da je izostavljen dio koji navodi da će policijski službenik koji zatekne počinitelja u kršenju zaštitne mjere ili u okolnostima koje upućuju na namjeru kršenja zaštitne mjere ili koji zaprimi dojavu ili prijavu žrtve ili druge osobe o ponašanju počinitelja kojim se krši zaštitna mjera bez odgode poduzeti potrebne mjere u cilju zaštite zdravlja i sigurnosti žrtve, a o istom obavijestiti voditelja mjere ili osobu koja ga zamjenjuje. Ova je odredba nužna jer određuje način postupanja u spomenutim slučajevima. Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u čl.56.st.1.a Poglavlja VI. Istraga, kazneni progon, postupovno pravo i zaštitne mjere propisuje da će stranke Konvencije poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere kako bi zaštitile prava i interese žrtava u svim stadijima istrage i sudskog postupka, a osobito osiguravajući njihovu zaštitu, kao i zaštitu njihovih obitelji i svjedoka od zastrašivanja, osvete i ponovne viktimizacije. Pritom se nikako ne smije izostaviti slučaj kada okolnosti upućuju na namjeru kršenja zaštitne mjere. Dakle, ne radi se o počinitelju koji je zateknut u kršenju ili za kojeg se sumnja da je prekršio zaštitnu mjeru, no ipak, namjera kršenja zaštitne mjere koja je uobičajeno povezana s određenim predradnjama usmjerenim k tome cilju predstavlja onaj moment koji prethodi štetnoj radnji te u kojem se ista još uvijek može spriječiti. Predloženi Pravilnik, isto tako, u usporedbi s važećim, ne sadrži posebne odredbe o načinu provedbe svake pojedine zaštitne mjere što je svakako potrebno normirati. Sve ove primjedbe na novi Pravilnik Pravobraniteljica će istaknuti u javnom savjetovanju na koji je upućen novi Pravilnik.