sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Javno priopćenje povodom reakcija dijela javnosti

logoprsmaliVezano za tekst dr.sc. Ivice Raguža u Glasu Koncila pod naslovom „Marijina poslušnost i žene danas“, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova izdala je javno priopćenje 14. kolovoza 2016. Jedan dio javnosti smatrao je važnijim prozivati i javno osuđivati način na koji je pravobraniteljičino priopćenje sročeno, nego polemizirati s vrijednosnim sudovima izrečenima u članku. Pravobraniteljica ne niječe pravo svakoga da zauzme kritički stav o radu državnog tijela, ali smatra svojim pravom da zauzme vlastiti stav sukladno zakonskim ovlastima i temeljem vlastitog tumačenja svoje nadležnosti i ovlasti. 

Stoga, Pravobraniteljica i dalje stoji na stajalištu da je izdano priopćenje u skladu s njezinim nadležnostima neovisnog državnog tijela koje monitorira provedbu zakona. Ocjena Pravobraniteljice je bila da se u konkretnom slučaju radilo o području slobode izražavanja i slobode vjerskog djelovanja, što je Ustavom RH zagarantirano, te da unutar svojih nadležnosti Pravobraniteljica nema osnova za pokretanje antidiskriminacijskog postupka. Istovremeno je podržala javnu raspravu građana i građanki, vjernica i vjernika, o vrijednosnom sudu iskazanom u tekstu.

Organizacije civilnog društva drugačije su zakonski uređene od državnih tijela pa i način njihovog djelovanja jest i mora biti drugačiji. Stoga su pogrešna očekivanja da bi državna tijela trebala imati istu retoriku ili postupati i reagirati na isti način kao organizacije civilnog društva.

Uloga institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova nije da javno osuđuje bilo koga, ali ju to nije spriječilo da uvijek jasno, transparentno i dosljedno javno izražava svoje stavove protiv diskriminacije neovisno o čijim se izjavama radilo. Do sada je tako javno reagirala i na izjave političara i političarki, i zastupnika/ca u Hrvatskom saboru, i ministara i ministrica, i crkvenih dostojanstvenika i ostalih javnih osoba. Istovremeno, Pravobraniteljica smatra da nema nadležnost ulaziti u raspravu o vjerskim stavovima koji su izrečeni unutar vjerske zajednice, a što uključuje i vjerska glasila poput Glasa Koncila u kojima se daju različita tumačenja vjerske doktrine.

Međutim, da su ista ta stajališta bila izrečena u kontekstu školskog obrazovnog sustava, udžbenika ili javnih medija, koji bi se propustili ograditi od ili ukazati na problematičnost takvih stajališta s obzirom na ustavne vrednote koje su dužni promicati, tada bismo, kao i nebrojeno puta do sada, i često bez ikakve medijske pozornosti, poduzeli i konkretne korake.

Osim što sustavno poziva osobe koje govore u javnosti da vode računa o tome da pred javnošću snose odgovornost za riječi izgovorene u javnom prostoru, Pravobraniteljica reagira i u konkretnim slučajevima (na primjer, na izjavu kardinala Puljića u javnosti Zadru da žene trebaju paziti da u odnose ne ulaze prije braka jer bi mogle postati „štrace“, na izjave studentskog kapelana Damira Stojića koji je studentima/cama govorio o tome da žena ne može zatrudnjeti kad je silovana i sl.), upozorava javnu televiziju koja se prilikom prenošenja božićne mise u kojoj su se izricali stavovi o istospolnim partnerima suprotni pozitivnom anti-diskriminacijskom zakonodavstvu RH nije od njih ogradila, sustavno prati i analizira udžbenike te nadležnom ministarstvu upućuje primjedbe i prijedloge za izmjenu onih sadržaja koji nisu u skladu sa zakonima RH u pogledu zaštite od diskriminacije (jedan od primjera je rodna analiza udžbenika vjeronauka za osnovne i srednje škole temeljena na odredbama međunarodnih i nacionalnih dokumenata i upozorenje nadležnom ministarstvu na identificirane diskriminirajuće sadržaje u pojedinim udžbenicima) itd.

Pravobraniteljica podržava svaku javnu raspravu koja je neosobna i koja svima dozvoljava slobodu mišljenja i izražavanja. Vjerske organizacije imaju slobodu izražavanja svojih vjerskih stajališta i sudova u okviru javne rasprave baš kao što je imaju i druge organizacije građana. Međutim, granica je govor mržnje, govor kojim se potiče na nasilje, te zločin iz mržnje kao kazneno djelo sankcionirano Kaznenim zakonom i tu su državna tijela pa i institucija Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova dužna intervenirati, što ona redovito i čini.


Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
Višnja Ljubičić, dipl.iur.