sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Stajalište Pravobraniteljice o tumačenju DORH-a

logoprsmaliPravobraniteljica za ravnopravnost spolova ponovo ukazuje kako je Državno odvjetništvo Republike Hrvatske pravosudno tijelo koje je zakonski nadležno te stručno i institucionalno osposobljeno za pokretanje i vođenje kaznenih i prekršajnih postupaka kojima se štite interesi Republike Hrvatske i njenih građana i građanki. S obzirom na takvu ulogu DORH-a u hrvatskom pravnom poretku Pravobraniteljica uvažava njegovu institucionalnu neovisnost koja uključuje i neovisnost pri tumačenju pravnih odredbi kojima se uređuju interesi koje Republika Hrvatska štiti svojim zakonima.

Istovremeno, Pravobraniteljica se ne slaže s tumačenjem DORH-a koje se odnosi na vremensku primjenjivost prekršajne sankcije određene člankom 35. Zakona o ravnopravnosti spolova kojim je propisano da će se političke stranke koje prilikom predlaganja lista kandidata/tkinja za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ne poštuju načelo ravnopravnosti spolova utvrđeno člankom 15. Zakon o ravnopravnosti spolova te ne vode računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama sukladno članku 12. Istog  Zakona kaznit za prekršaj novčanom kaznom od 50.000,00 kuna za izbore za zastupnike u Hrvatski sabor.

Prema tumačenju DORH-a prekršajna novčana sankcija propisana čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova trebala bi se početi primjenjivati tek od sljedećih redovnih parlamentarnih izbora što je najranije moguće tek 2019. godine (punih 11 godina od uvođenja ove obveze u hrvatski pravni poredak izmjenama Zakona o ravnopravnosti spolova). U svom tumačenju DORH se poziva na obrazloženja Odluke Hrvatskog sabora od 7. prosinca 2012. o značenju čl. 15. st. 2. Zakona o ravnopravnosti spolova smatrajući da je tom Odlukom potvrđeno da se novčana sankcija iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova za nepoštivanje kvota od 40% primjenjuje tek od 2019. godine.

Pri tome DORH zanemaruje činjenicu da je u istom mandatu Hrvatski sabor naknadno izglasao odredbu čl. 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor kojom je jasno i izričito uveo obvezu poštivanja uravnotežene zastupljenosti žena na izbornim listama za Hrvatski sabor od parlamentarnih izbora 2015. godine. Na taj način je i Odluke Hrvatskog sabora od 7. prosinca 2012. jasno izmijenjena samom voljom Sabora.

U svom priopćenju DORH se poziva na i odluku Ustavnog suda  U-I - 1397 / 2015 od 24. rujna 2015. godine, ali istovremeno zanemaruje činjenicu da je baš u toj odluci Ustavni sud zauzeo jasno stajalište da na parlamentarnim izborima 2015. vrijedi zakonska obveza iz čl. 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor  prema kojoj na kandidacijskim listama mora biti najmanje 40% pripadnika svakog spola odnosno da je ukidajući kao nerazmjernu sankciju nevaljanosti liste Ustavni sud izričito naglasio kako je za nepoštivanje uravnotežene zastupljenosti od 40% već predviđena kazna za nepoštovanje te obveze u čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova.

Drugim riječima, iz obrazloženja odluke Ustavnog suda jasno proizlazi kako se temeljem činjenice da je Hrvatski sabor, kao najviše zakonodavno tijelo 13. 02. 2015.  izglasao obvezu uravnotežene zastupljenosti žena na izbornim listama na parlamentarnim izborima koji su održani u studenom ove godine jasno izrazio volju da se od tih izbora primjenjuje i učinkovita sankcija za nepoštivanje propisane obveze. Prema ocjeni Ustavnog suda (toč. 126)  novčana kazna propisana čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova predstavlja takvu sankciju dok je stroža sankcija nevaljanosti izborne liste ocijenjena kao nerazmjerno ograničenje suprotno Ustavu.  

Slijedom navedenog, sedam godina od uvođenja te obveze u hrvatski pravni poredak, Zakon o ravnopravnosti spolova niti na koji način ne priječi DORH-u da pokrene prekršajne postupke protiv onih političkih stranaka koje nisu ispunile obvezu uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama te pruži odgovarajuću zaštitu načelu ravnopravnosti spolova kao jednoj od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske.

Slijedom toga Pravobraniteljica smatra da je obrazloženje državnog odvjetništva o nepokretanju prekršajnog postupka temeljem čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova temeljeno na nemuštom tumačenju relevantnog prava. S obzirom da Pravobraniteljica nije tijelo kaznenog progona, kako po svojim ovlastima tako i po svom institucionalnom kapacitetu, Pravobraniteljica će pratiti dosadašnju praksu u pogledu nadzora primjene prekršajnih odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova te će Državnom odvjetništvu uputiti prekršajnu prijavu za svaku stranku koja nije ispunila obvezu uravnotežene zastupljenosti propisanu Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor koje će biti temeljene kako na primjenjivim pozitivnim zakonskim odredbama tako i na relevantnim dijelovima odluke Ustavnog suda od 24. rujna 2015. godine.

Vezane vijesti:

Ustavni sud poklopio DORH, Tportal, 18.2.2016.

Attachments:
Download this file (DIP misljenje 16 veljace 2016.pdf)DIP misljenje 16 veljace 2016.pdf[ ]96 Kb