sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Javno priopćenje o ishodu izbora za zastupnike/ce u Hrvatski sabor iz perspektive ravnopravnosti spolova

Potaknuta brojnim novinarskim upitima na temu maLogo facelog postotka žena izabranih u predstojeći saziv Hrvatskog sabora i kažnjavanja predlagatelja izbornih lista koji nisu poštivali zakonsku kvotu od najmanje 40% zastupljenosti jednog spola, Pravobraniteljica izdaje priopćenje s obrazloženjem svojih stajališta i pojašnjenjem postupanja sukladno svojim ovlastima propisanima Zakonom o ravnopravnosti spolova (NN 82/08).

Državno izborno povjerenstvo je Pravobraniteljici i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske dostavilo popis kandidacijskih lista na kojima nije ispoštovana odredba članka 21.a Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 55/15) koja predlagatelje lista obvezuje na poštovanje načela ravnopravnosti spolova i vođenje računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na listama. Radi se o ukupno 33 kandidacijske liste (od ukupno 166 u 11 izbornih jedinica), od čega se na njih 32 radi o zastupljenosti žena manjoj od 40%, a na jednoj se radi o zastupljenosti muškaraca manjoj od 40%, što se, prema normativu iz Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakonu o ravnopravnosti spolova, definira kao osjetno neuravnotežena zastupljenost.

Vezano za to, Pravobraniteljica napominje da na temelju članka 109. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13 i 157/13), nadležnost pokretanja prekršajnog postupka ima Državno odvjetništvo Republike Hrvatske na temelju informacija koju mu prosljeđuje Državno izborno povjerenstvo, dok obvezu uravnotežene zastupljenosti podzastupljenog spola na izbornim listama procjenjuje prvenstveno prekršajni sud pred kojim se vodi postupak u svrhu primjene sankcije iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, te uzimajući u obzir sve relevantne činjenice konkretnog slučaja, odlučuje o konačnoj visini sankcije. Sukladno Ustavu RH, sudbena vlast u Hrvatskoj je samostalna i neovisna te Pravobraniteljica nema ovlasti utjecati na sudske postupke. Pravobraniteljica očekuje da će odredba čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova koja propisuje novčane sankcije za predlagatelja liste koji ne vodi računa o uravnoteženoj zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama i ne ispuni kvotu od 40%, biti provedena te da će se ti predlagatelji kazniti za prekršaj u odgovarajućem novčanom iznosu koji odredi sud. Pravobraniteljica, kao neovisno tijelo, prvenstveno nadzire provode li državna tijela zakonom propisane obveze promicanja ravnopravnosti spolova za koja su nadležna. U narednom razdoblju Pravobraniteljica će sukladno čl. 23. Zakona o ravnopravnosti spolova pratiti pokreće li DORH prekršajne postupke temeljem obavijesti proslijeđene od strane Državnog izbornog povjerenstva radi primjene sankcije iz čl. 35. Zakona o ravnopravnosti spolova, te o tome obavještavati Hrvatski sabor i javnost sukladno svojim ovlastima.


U odnosu na značajnu podzastupljenost izabranih zastupnica u novom sazivu Hrvatskog sabora, treba istaknuti sljedeće. Prema potpunim rezultatima izbora za zastupnike u Hrvatski sabor koje je Državno izborno povjerenstvo objavilo 16. studenoga 2015., u osmi saziv Hrvatskog sabora izabrano je 128 muškaraca i 23 žene, odnosno 85% zastupnika i 15% zastupnica. To je do sada najmanja zastupljenost žena među saborskim zastupnicima/ama u nacionalnom sustavu parlamentarne demokracije te se može reći da je Republika Hrvatska na taj način napravila korak unatrag po pitanju ravnopravnosti spolova u području političke participacije.

Posljednjih godina bilježili smo pokazatelje koji su ukazivali na pozitivan trend i postupno postizanje afirmacije žena u politici: nakon što je imenovana prva predsjednica Vlade Republike Hrvatske, izbori za članove/ice u Europski parlament i posljednji predsjednički izbori iznjedrili su ohrabrujuće rezultate, posebno po pitanju samih ishoda izbora. Pored toga, ohrabrujući pokazatelj bila je i zastupljenost žena na kandidacijskim listama na ovim izborima. Ta okolnost je očigledno posljedica zakonske obveze na koju je Pravobraniteljica dopisima izravno ukazala svim političkim strankama uoči izbora i koja je potaknula stranke da na kandidacijskim listama uzmu u obzir spolnu strukturu. Premda načelo ravnopravnosti spolova u pogledu zastupljenosti žena nije ispoštovano na jednom dijelu kandidacijskih lista, žene su na kandidacijskim listama naposljetku bile zastupljene s udjelom od 42%, najvećim do sada na parlamentarnim izborima. Međutim, unatoč tome, ovi izbori pokazali su da je hrvatski politički sustav u cjelini još uvijek na razini 90-ih godina prošlog stoljeća po pitanju političke participacije žena, osobito kada je riječ o značajnijim ulogama u stranačkim strukturama.

Preferencijski način glasovanja na ovim izborima nije donio nikakve promjene. Dojam je da žene općenito nisu dovoljno uključene stranačke aktivnosti, a posebno treba naglasiti da nisu bile dovoljno aktivne u predizbornoj kampanji u predstavljanju programa političkih stranaka i koalicija. Između ostaloga, i podatak o 19% nositeljica kandidacijskih lista pokazuje kako, gledajući u cjelini, žene ne sudjeluju u dovoljnoj mjeri u vrhu hijerarhije stranaka te nemaju dovoljan utjecaj na njihove središnje aktivnosti. Nažalost, takva situacija nije drugačija ni kada su druga područja javnog života u pitanju. U području zapošljavanja i rada široko je prisutan problem staklenog stropa – žene kada se primaknu vrhu hijerarhijske strukture, ne uspijevaju se probiti do samog vrha. Nedvojbeno je da žene u Hrvatskoj nailaze na stakleni strop i u području političke participacije koji ih onemogućava u nastojanjima da preuzmu najodgovornije uloge i najprestižnije pozicije, jednako kao muškarci. Slučajevi u kojima to žene ipak uspijevaju danas u Hrvatskoj predstavljaju izuzetke i, po svemu sudeći, trebat će proći još puno vremena prije nego to postane pravilo. Žene ni po čemu nisu manje sposobne niti muškarci imaju biološke karakteristike koje im daju prednost da dolaze do vodećih pozicija javnog i političkog odlučivanja. To je strukturalni problem našeg društva koji vuče korijene iz tradicijskog nasljeđa i očigledno je da nas čeka još dug put ka mijenjanju odnosa među spolovima.

Iz medija:
'Hrvatski politički sustav je na razini 90-ih po pitanju političke participacije žena' - RTL.hr, 21.11.2015.
'Poražavajuće je da žene čine samo 15 posto novog saziva Sabora' - HRT.hr, 21.11.2015.
'Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova - Hrvatska je napravila korak unatrag' - Vecernji.hr, 21.11.2015.
'Korak natrag - U osmi saziv Sabora izabrane samo 23 žene' - Novilist.hr, 21.11.2015.
'Pravobraniteljica o izborima Hrvatska je napravila korak unatrag u ravnopravnosti spolova' - Index.hr, 21.11.2015.
'Hrvatska je napravila korak unatrag u ravnopravnosti spolova' - n1info.com, 21.11.2015.
'Evo kome prijete kazne zbog manjka žena na izbornim listama' - Politikaplus.com, 21.11.2015.
'Ljubičić - Hrvatska napravila korak natrag u ravnopravnosti spolova' - Narod.hr, 21.11.2015.
'Ljubičić: Hrvatska napravila korak natrag u ravnopravnosti spolova' - About.hr, 21.11.2015.

IZBORI 2015.Ljubičić: Hvatska je napravila korak natrag u ravnopravnosti spolova, HINA, 21.11.2015. (cjeloviti članak na HINA-i mogu vidjeti samo pretplatnici)