sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

JAVNO PRIOPĆENJE povodom članka „Lijepe žene prolaze kroz jad“, Slobodna Dalmacija, 24.9.2015.

sexismlogoU Slobodnoj Dalmaciji od 24. rujna objavljen je članak potpisan samo S.K. pod naslovom „Lijepe žene prolaze kroz jad“. U tekstu članka o strahotama izbjegličkih sudbina, kojima ovih dana neposredno svjedočimo, ali i aktivno pomažemo, autor/ica članka smatra primjerenim pisati o fizičkoj ljepoti žena izbjeglica koje su nas „zaslijepile svojom ljepotom“ usprkos uvjetima s kojima su se bile prisiljene suočiti, a za koje i sam/a autor/ica kaže da „prkose svemu što se zna o civiliziranom životu“. Oslanjajući se na uobičajenu seksističku praksu isticanja ženske ljepote (u kombinaciji s mladošću), kao skoro najvažnijeg kriterija prema kojem bi žene zaslužile pozornost, privatnu i/ili javnu, i prema kojem se procjenjuje njihova vrijednost, autor/ica kao i njezin/a urednik/ca, ne vide nikakav problem da prekorače svaku granicu profesionalnog i etičkog izvještavanja i iskoriste seksizam i u kontekstu izbjegličkih sudbina koja je žene i muškarce nagnala da bježe tisućama kilometara ne bi li spasili vlastite živote i živote svoje djece od užasa ratnih razaranja svojih domova.

U ovom drastičnom primjeru, seksizmom koji u prvi plan stavlja ljepotu nekih žena (iako je ljepota stvar ukusa i društveno-kulturno-povijesnih čimbenika koji utječu na percepciju što je to lijepo), direktno se omalovažavaju stradanja svih izbjeglica, ali i napori onih koji, ne dijeleći ljude prema ljepoti, pružaju direktnu ili indirektnu pomoć svima: djeci, starcima i staricama, osobama s invaliditetom, muškarcima, mladima i starima. Namjernim izdvajanjem „ljepotica“, kojima je autor/ica jedinima poželio/poželjela „sretan, miran i brz put do odredišta“ te korištenjem šaljivog tona kojim je „ljepotice“, kao jedine poželjne osobe, pozvao/la da kao odredište izaberu „lijepu našu, Dalmaciju“, ozbiljno su narušeni profesionalni standardi medijskog izvještavanja o kojima bi se svakako trebalo očitovati i Hrvatsko novinarsko društvo i druga strukovna udruženja koja brinu da medijsko izvještavanje bude sukladno etičkim kodeksima i zakonima.

Upravo tradicija korištenja i iskorištavanja spolnih stereotipa i seksizma u medijskim sadržajima, među kojima je ovo jedan od najdrastičnijih primjera, razlog su zbog kojeg Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova uporno, svake godine u svojim priopćenjima za javnost i izvješćima Hrvatskom saboru upozorava na seksizam u medijima kao na ozbiljnu prepreku u postizanju pune ravnopravnosti spolova, na neophodnost osvještavanja i edukacije medijskih djelatnika i djelatnica o štetnosti seksizma i spolnih stereotipa i na potrebu donošenja samo-regulacijskih akata u svim medijima koji će uključivati odredbe o razvoju svijesti o ravnopravnosti spolova kako je i propisano člankom 16.st.1. Zakona o ravnopravnosti spolova.