sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Javno priopćenje vezano za poštivanje načela ravnopravnosti spolova u predizbornoj kampanji uoči predsjedničkih izbora

img izbori 600x346Nastavno na pojedine novinarske upite te povodom Odluke Vlade RH o raspisivanju izbora za predsjednika Republike Hrvatske (NN 137/14) prema kojoj će se izbori održati 28. prosinca 2014., Pravobraniteljica želi ukazati na neke važne detalje vezane za poštivanje načela ravnopravnosti spolova u predizbornoj kampanji.

Pravobraniteljica je svjesna važnosti temeljne slobode javnog izražavanja, a posebno slobode političkog izražavanja kao neizostavnog dijela temeljnog demokratskog političkog uređenja u pluralističkom društvu. Od posebnog značaja je uloga slobode političkog izražavanja tijekom provedbe političkih kampanja za redovne demokratske izbore u Republici Hrvatskoj. Pritom u pravilu ne izostaje zaoštrena retorika kojom se u želji da se privuče pažnja javnosti često zna prijeći mjera primjerenog načina komuniciranja. Na taj se način, između ostaloga, nastoje pridobiti politički poeni te na neki način diskreditirati konkurente/ice što na današnjoj političkoj sceni predstavlja vid političkog nadmetanja.

Vezano za to, Pravobraniteljica ističe da je do sada u svojoj dugogodišnjoj praksi praćenja medijskih napisa i tijeka izbornih promidžbi, putem javnih priopćenja, izjava za medije ili detaljnih analiza u sklopu svojih godišnjih Izvješća o radu koja podnosi Hrvatskom saboru, dosljedno ukazivala na važnost poštivanja načela ravnopravnosti spolova kako se ne bi javljali primjeri seksističkog diskursa čije žrtve su tradicionalno u pravilu žene. Također je pozivala političke stranke i njihove kandidate i kandidatkinje da se suzdrže od izjava kojima perpetuiraju ili učvršćuju rodno uvjetovane predrasude u društvu te budu svjesni posljedica javno izgovorene riječi.

Mediji također imaju posebnu odgovornost u vidu poštivanja nacionalnih i međunarodnih zakona i propisa koji reguliraju njihovu obvezu promicanja vrijednosti ravnopravnosti spolova i uklanjanja stereotipa, seksizma i uvredljivih i ponižavajućih načina prezentacije žena i muškaraca u medijskim sadržajima, bez obzira na njihov društveni status (Zakon o ravnopravnosti spolova, NN 82/08, čl. 16.; Zakon o medijima NN 59/04, čl.3.st.4., preporuke (2003)3 i (2002)5 Odbora ministara Vijeća Europe  državama članicama itd.). Također, Parlamentarna skupština Vijeća Europe pozvala je zemlje članice da se bore protiv svih oblika seksizma u medijima u kojima su žene još uvijek „opisivane ili predstavljane kao slabe, ranjive, ovisne“, te da ojačaju ulogu medija u promociji ravnopravnosti spolova, da kroz medijske kodekse ponašanja zabrane seksističku praksu i predodžbe te promoviraju uređivačku politiku koja obuhvaća i rodnu dimenziju.

Zato je i ovom prilikom važno ukazati na činjenicu da javne osobe koje su svojim djelovanjem, ponašanjem i izjavama neprekidno pred očima javnosti i koje rade posao kojim, između ostalog, postavljaju standarde ponašanja i javnog komuniciranja, snose i veću odgovornost za ono što govore i rade. Iz tog razloga su dužni voditi računa o tome što u javnosti govore, odnosno kakve posljedice njihova izjava može imati, posebice u pogledu upućivanja rodno afirmativnih ili diskriminirajućih poruka. Mediji su pritom dužni odgovorno i vjerodostojno prenositi informacije kako se izjave ne bi pogrešno interpretirale.

Pravobraniteljica pozdravlja jučerašnje rodno afirmativne poruke pojedinih predsjedničkih kandidata/kinja povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u kojima su pozvali Hrvatski sabor na ratifikaciju Konvencije o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji („Istanbulske konvencije“). Posebno je značajno što se radi o dvoje kandidata koji prema anketama vode u utrci za predsjednika/cu RH.

U sklopu redovitog praćenja medijskih napisa vezano za predizbornu kampanju do sada sam uočila jedan primjer u kojem se javlja problem na koji sam već puno puta ukazivala i koji namjeravam uključiti u analizu provedbe predsjedničkih izbora u Izvješću o radu za 2014. godinu. Naime, u jednom novinskom članku se o predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović govori kao o mladoj, lijepoj i obrazovanoj ženi s međunarodnom karijerom („'Tvrdi' birači ne žele 'meku' Kolindu“, Slobodna Dalmacija, 13.09.2014.). Kada se piše o uspješnim ženama nerijetko se daje osvrt i na njihov fizički izgled pa im se tako pripisuju epiteti koji nemaju veze s funkcijom koju obnašaju niti s temom teksta. Slijedom društvenih konvencija koje stereotipno uvjetuju „vrijednost“ žena prema njihovom fizičkom izgledu, takve osobine se ne propuštaju spomenuti kada se govori o njima, pogotovo ako su mlade i lijepe. U isto vrijeme takva praksa ne postoji kada je riječ o muškarcima.

Podsjećam i na to da se pravobraniteljica u izjavi za medije 04. srpnja 2014. (koju su prenijeli  Tportal, 24sata i Večernji list) osvrnula i na tada aktualnu „aferu Barbika“ u kojoj je istaknula kako smatra žalosnim što se žene u politici stavlja u kontekst u kojem se o političarki govori kao o Barbiki, te da bi se na isti način tako moglo govoriti i o „kampanji Ken“, želeći time naglasiti razliku u percepciji žena i muškaraca u politici i poentirati da bi obje retorike bile neprimjerene i omalovažavajuće na osnovu spola.

Nastavno na novinarske upite oko seksističkih poruka u predizbornoj kampanji, osim navedenih aktivnosti, premda je bilo politički nekorektnog govora, do sada nisam zaprimila još niti jednu pritužbu vezano za rodno uvjetovano omalovažavanje bilo kojeg kandidata ili kandidatkinje. Ukoliko zaprimim, postupit ću sukladno svojim ovlastima propisanima Zakonom o ravnopravnosti spolova.