sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

C 363/12 - Neodobravanje plaćenog dopusta koji je istovjetan rodiljnom ili posvojiteljskom dopustu (2)

PRESUDA SUDA (veliko vijeće) - 18. ožujka 2014.

U predmetu C 363/12,
Z. protiv A Government department,
The Board of management of a community school


„Zahtjev za prethodnu odluku – Socijalna politika – Direktiva 2006/54/EZ – Jednako postupanje prema radnicima i radnicama – Majka naručiteljica koja je dobila dijete na temelju dogovora o zamjenskom majčinstvu – Neodobravanje plaćenog dopusta koji je istovjetan rodiljnom ili posvojiteljskom dopustu – Konvencija Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom − Direktiva 2000/78/EZ – Jednako postupanje u pitanjima zapošljavanja i rada – Zabrana svake diskriminacije na temelju invaliditeta – Majka naručiteljica koja ne može nositi dijete – Postojanje invaliditeta – Valjanost direktiva 2006/54 i 2000/78“

 

Ključni djelovi:

34      Iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje proizlazi da je Z. zaposlena kao srednjoškolska profesorica u općinskoj školi koju vodi Board of management, prema uvjetima o zapošljavanju koje određuje Government department, koji osigurava njezinu plaću.

35      Z. pati od rijetkog poremećaja čija je posljedica to što, iako su jajnici zdravi te je plodna, nema maternicu i ne može začeti. Tijekom 2008. i 2009. Z. i njezin suprug odlučili su pribjeći zamjenskom majčinstvu obrativši se specijaliziranoj agenciji sa sjedištem u Kaliforniji (Sjedinjene Američke Države), državi u kojoj zakonodavstvo detaljno uređuje trudnoće i porode proizišle u okviru takvog postupka.

36      Postupak in vitro oplodnje odvijao se u Irskoj, dok se unošenje jajnih stanica u zamjensku majku odvilo u Kaliforniji u kolovozu 2009.

37      Z. se 7. travnja 2010. uputila u Kaliforniju kako bi nazočila rođenju djeteta, djevojčice, 28. travnja 2010. Djevojčica je biološko dijete Z. i njezinog supruga s obzirom na to da je plod njihovih gameta. Sa stajališta prava Kalifornije, Z. i njezin suprug smatraju se roditeljima tog djeteta, a identitet zamjenske majke ne nalazi se u njegovom rodnom listu. Z., uz pomoć supruga, zaista se brine o djetetu od njegovog rođenja. Z. i njezin suprug su se 18. svibnja 2010. vratili zajedno s djetetom u Irsku, državu članicu u kojoj dogovori o zamjenskom majčinstvu nisu pravno regulirani.

38      Uvjeti zaposlenja Z. predviđaju pravo na plaćeni rodiljni i posvojiteljski dopust. Kada profesor na kojeg se primjenjuju ti uvjeti zaposlenja uzme jedan od tih dopusta, njegovo plaćanje u većini slučajeva djelomično snosi Government department, a iznos isplaćuje ministarstvo socijalne skrbi u obliku rodiljne naknade.

39      Budući da nije bila trudna i da ne može roditi dijete, Z. nije mogla zadovoljiti uvjete propisane Zakonom o zaštiti majčinstva iz 1994. kako bi ostvarila rodiljni dopust. Nije mogla ostvariti ni posvojiteljski dopust prema uvjetima predviđenima Zakonom o posvojiteljskom dopustu iz 1995. s obzirom na to da nije posvojila dijete koje je plod zamjenskog majčinstva.

40      Nadalje, ni zakonske odredbe ni ugovor o radu Z. ne sadrže izričite odredbe o priznavanju prava na dopust nakon rođenja djeteta u okviru postupka zamjenskog majčinstva.

44      Tijekom studenoga 2010. Z. je podnijela Equality Tribunalu tužbu protiv Government departmenta. Istaknula je da je bila izložena diskriminirajućem postupanju na temelju spola, obiteljskog statusa i invaliditeta, da joj je Government department propustio osigurati razumne prilagodbe kao osobi s invaliditetom i da joj je nije odobrio plaćeni dopust istovjetan rodiljnom ili posvojiteljskom dopustu, iako je prošla postupak in vitro oplodnje.

47      Najprije valja ispitati predstavlja li neodobravanje rodiljnog dopusta majci naručiteljici kao što je Z. diskriminaciju na temelju spola, u smislu Direktive 2006/54.

52      Međutim, kako je naveo nezavisni odvjetnik u točki 63. svojeg mišljenja, temeljem nacionalnog zakonodavstva primjenjivog u situaciji poput one u glavnom postupku, s ocem naručiteljem koji je dobio dijete na temelju dogovora o zamjenskom majčinstvu postupa se na jednak način kao i s majkom naručiteljicom u usporedivoj situaciji, odnosno niti on ne bi mogao koristiti plaćeni dopust istovjetan rodiljnom dopustu. Iz toga slijedi da se neodobravanje dopusta Z. ne zasniva na razlogu koji se primjenjuje isključivo na radnike jednog od dvaju spolova.

54      No, kada se radi o neizravnoj diskriminaciji iz članka 2. stavka 1. točke (b) Direktive 2006/54, valja ustvrditi da nijedan element iz spisa ne dopušta utvrditi da bi neodobravanje predmetnog dopusta u nepovoljniji položaj posebno stavilo radnice u odnosu na radnike.

57      Međutim, s jedne strane, majka naručiteljica koja je dobila dijete na temelju dogovora o zamjenskom majčinstvu ne može, po definiciji, biti predmet nepovoljnijeg postupanja zbog trudnoće s obzirom na to da nije bila trudna s tim djetetom.

58      S druge strane, u točki 1. izreke presude od 18. ožujka 2014., C. D. (C 167/12) Sud je presudio da Direktivu 92/85 treba tumačiti na način da se njezinim člankom 8. državama članicama ne nameće obveza odobravanja rodiljnog dopusta zaposlenoj majci naručiteljici koja je dobila dijete na temelju dogovora o zamjenskom majčinstvu, čak i ako može dojiti dijete nakon poroda ili ga stvarno i doji.

60      S obzirom na prethodno izloženo, valja ustvrditi da činjenica da ženi koja je dobila dijete na temelju zamjenskog majčinstva nije odobren plaćeni dopust istovjetan rodiljnom dopustu ne predstavlja diskriminaciju u smislu Direktive 2006/54, a osobito njezinih članaka 4. i 14..

76      Zbog toga je, nakon što je Unija ratificirala Konvenciju UN a, Sud držao da se pojam „invaliditet“ u smislu Direktive 2000/78 mora shvatiti kao ograničenje koje proizlazi iz trajnih tjelesnih, mentalnih ili psihičkih oštećenja, čije međudjelovanje sprečava puno i učinkovito sudjelovanje osobe u pitanju u profesionalnom životu na temelju jednakosti s drugim radnicima (vidjeti gore navedenu presudu HK Danmark, t. 37. do 39.).

81      No, kako je nezavisni odvjetnik istaknuo u točkama 95. do 97. svojeg mišljenja, nesposobnost da dijete dobije konvencionalnom metodom samo po sebi načelno majci ne priječi pristup zaposlenju, obavljanje posla ili napredovanje u poslu. U ovom slučaju, iz odluke o upućivanju prethodnog pitanja ne proizlazi da poremećaj od kojeg pati Z. sam po sebi uzrokuje nemogućnost zainteresirane da obavlja svoj posao ili da predstavlja prepreku u izvršavanju njezine profesionalne aktivnosti.

Slijedom navedenoga, Sud (veliko vijeće) odlučuje:

1. Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada, osobito njezine članke 4. i 14., treba tumačiti na način da neodobravanje plaćenog dopusta koji je istovjetan rodiljnom radnici koja je kao majka naručiteljica dobila dijete na temelju zamjenskog majčinstva ne predstavlja diskriminaciju na temelju spola.
Situacija takve majke naručiteljice, što se tiče odobrenja posvojiteljskog dopusta, ne potpada pod tu direktivu.

2.  Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja treba tumačiti na način da neodobravanje plaćenog dopusta koji je istovjetan rodiljnom ili posvojiteljskom dopustu radnici koja ne može nositi dijete i koja je pribjegla zamjenskom majčinstvu ne predstavlja diskriminaciju na temelju invaliditeta.

Valjanost te direktive nije moguće ocijeniti u odnosu na Konvenciju Ujedinjenih naroda o osobama s invaliditetom, ali se navedena direktiva mora u najvećoj mogućoj mjeri tumačiti u skladu s tom konvencijom.

Attachments:
Download this file (PRESUDA SUDA 5.doc)Presuda C 363/12[cjelovita]126 Kb