sklonista
povjerenstva
koordinatori

Posjetite nas na:

fb yt twitter gplus

Uvođenje rodno osjetljivog jezika u području građevinarstva

Logo facePravobraniteljica je zaprimila pritužbu inženjerke građevinarstva na rodnu neosjetljivost jezika u službenim dokumentima (kako se u pritužbi navodi: diplome, uvjerenja, ovlaštenja i sl.) koji se koriste u građevinarstvu, a u kojima se ne poštuje rodno osjetljiv jezik navodeći strukovne kvalifikacije, zvanja i zanimanja koja se odnose na oba spola isključivo u muškom rodu. Pored toga, navodi da, premda se potpisuje u ženskom rodu, u svom svakodnevnom radu prisiljena je koristiti otisak žiga s nazivom ovlašteni inženjer.

Postupajući po navodima iz pritužbe, Pravobraniteljica je utvrdila da Statut Hrvatske komore inženjera građevinarstva (NN 52/09) sadrži odredbu o rodnoj neutralnosti izraza, međutim ista praksa nije prisutna u drugim pravnim aktima koje izrađuje Hrvatska komora inženjera građevinarstva. Osim toga, u službenim obrascima Komore, dostupnima na njenoj internetskoj stranici, također se ne poštuje rodna osjetljivost jezika te se nazivi strukovnih kvalifikacija, zvanja i zanimanja, kao i drugi izrazi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, navode isključivo u muškom rodu, premda se izravno ne odnose isključivo na osobe muškog spola nego i na konkretne ženske osobe. Nadalje, temeljem uvida u Pravilnik o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva (NN 24/08, 141/09, 23/11, 129/11, 109/12, 2/14, 65/14 i 136/14), kojim je propisan obrazac Uvjerenja o položenom stručnom ispitu, Pravobraniteljica je utvrdila da unos naziva stručne spreme odnosno stručnog ili akademskog naziva ovisi o naknadnom ispunjavanju praznog prostora u obrascu.

Stoga je od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja zatraženo očitovanje o praksi izdavanja uvjerenja i drugih dokumenata u nadležnosti Ministarstva u odnosu na dvorodno navođenje stručnog ili akademskog naziva ovisno o spolu primatelja/ice dokumenta, a Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva su izdane odgovarajuće preporuke vezano za uvođenje rodno osjetljivog jezika u pravne akte, službene obrasce i personalizirane žigove. Pravobraniteljica je skrenula pažnju da prema čl.14.st.5. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08) sve obrazovne ustanove, kao i sve druge, moraju u sadržajima svjedodžbi, certifikata, licencija i diploma koristiti jezične standarde sukladno ovome Zakonu, navodeći strukovne kvalifikacije, zvanja i zanimanja u ženskom, odnosno muškom rodu, ovisno o spolu primatelja/primateljice dokumenta. Također, prema mjeri 1.1.6. Nacionalne politike za ravnopravnost spolova 2011.-2015. (NN 88/11) državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i mediji trebaju promicati upotrebu rodno osjetljivog jezika, a rodno osjetljivi jezični standardi u pogledu ravnopravnog navođenja stručnih i akademskih naziva u muškom i ženskom rodu prisutni su u Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (NN 107/07 i 118/12), Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja (NN 111/98, 124/08, 147/10 i 14/11), Popisu stručnih naziva i njihovih kratica (NN 87/09, 88/11, 61/12 i 144/13), Popisu akademskih i stručnih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN  87/09, 88/11, 61/12 i 144/13), Integriranom popisu akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica (NN 50/15) i Integriranom popisu stručnih naziva i njihovih kratica (NN 50/15). Navedeni propisi usklađeni su s međunarodnim jezičnim standardima na koje je ukazalo Vijeće Europe u Preporuci Rec(2007)17 „Standardi i mehanizmi ravnopravnosti spolova“, Preporuci Rec(90) 4 o uklanjanju seksizama iz jezika i Preporuci Rec(2003)3 o uravnoteženoj participaciji žena i muškaraca u političkom i javnom odlučivanju.

U odnosu na navedeno, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja očitovalo se da do sada nije provodilo praksu dosljedne uporabe rodno osjetljivog načina navođenja akademskih i stručnih naziva u uvjerenjima koje izdaje, ali da se obvezuje na buduće izdavanje uvjerenja rodno osviještenim jezikom. Hrvatska komora inženjera građevinarstva postupila je u skladu s preporukama te najavila da će prilikom donošenja pravnih akata uzimati u obzir Zakon o ravnopravnosti spolova u odnosu na korištenje rodno osjetljivog jezika. Komora je također izmijenila sve obrasce objavljene na svojim internetskim stranicama i uskladila ih s rodno osjetljivim jezičnim standardima, a najavila je i da će na zahtjev svim osobama ženskog spola izraditi personalizirani žig s nazivom zvanja u ženskom rodu. Pravobraniteljica je zaključno preporučila da se izrada personaliziranih žigova s nazivom zvanja ili zanimanja u ženskom rodu primijeni na sve osobe ženskog spola, a ne samo u slučaju osobnog zahtjeva primateljice žiga. Daljnje očitovanje Komore nije zaprimljeno.